Zvonimirovo – Veliko polje
Naselje, grad, županija: Zvonimirovo, Suhopolje, Virovitičko-podravska
Vrsta lokaliteta: groblje s dva horizonta pokopavanja
Razdoblje: mlađe željezno doba (latenska kultura), rani srednji vijek (Bjelobrdska kultura)
Vrsta istraživanja: sustavno iskopavanje
Nositelj istraživanja: Institut za arheologiju
Voditelji istraživanja: Željko Tomičić (1993. – 2005.), Marko Dizdar (2006. –)
Iznad nekadašnjeg meandra rijeke Drave, na blagoj uzvisini smještenoj jugoistočno od sela Zvonimirovo, 1992. godine otkriveni su nalazi bjelobrdske kulture. Zaštitna istraživanja započela su 1993. godine, da bi se nastavila 1998. godine od kada kontinuirano traju do danas. U dosadašnjim iskopavanjima pronađen je 101 paljevinski grob latenske kulture kao i 42 kosturna groba bjelobrdske kulture.
Stariji horizont pokopavanja pripada latenskoj kulturi te se zasad radi o jedinom sustavno istraživanom groblju toga vremena u sjevernoj Hrvatskoj. Istraživanja su rezultirala prikupljanjem spoznaja o procesima koji su se tijekom razvoja latenske kulture odvijali na prostoru južne Panonije. Rezultati interdisciplinarnih analiza ukazali su na postojanje definiranih pravila pogrebnoga rituala. Grobovi su sadržavali spaljene ostatke pokojnika koji su položeni na dno raka pravokutnog ili ovalnog oblika. Kod manjeg broja grobova sačuvali su se ostaci drvenih sanduka. Antropološke analize pokazale su kako su u grobu mogle biti pokopane i dvije ili tri osobe.
Istaknuti su grobovi ratnika s naoružanjem i toaletnim priborom, dok nošnji pripadaju željezne fibule i pojasne garniture. Izdvaja se grob LT 15 u kojem su pronađena četiri okova osovine kotača, dok je u grobu LT 45 pronađen predmet za koji se pretpostavlja da predstavlja medicinski ili ritualni instrument, odnosno da bi se moglo raditi o grobu druida. U najvećem broju grobova žena nalaze se željezni pleteni pojasevi, uz koje se pojavljuju kopče tipa Brežice. Izdvajaju se i brončani pojasevi sastavljeni od različito oblikovanih članaka, od kojih su neki ukrašeni s emajlom. Nošnji pripadaju različiti oblici brončanih te željeznih fibula, dok su od nakita najbrojniji ulomci staklenih narukvica. Pojedini grobovi sadržavali su željezne noževe i keramičke pršljene. Izniman je nalaz željezne igle sa zoomorfnom glavicom u bogato opremljenom grobu LT 91.
Kao popudbina u grobove su polagane keramičke posude s pićem i hranom. U najvećem broju grobova nalazio se servis sastavljen od lonca i zdjele, no ponekad se još mogu pronaći kantharosi i šalice. Pojedine posude ukrašene su kompozicijama sastavljenim od otisnutih koncentričnih kružnica koje su povezane s girlandama.
Najstariji dosad pronađeni grob pripada kraju ranog latena (LT B2) iz kraja 4. i početka 3. st. pr. Kr., dok se ostali mogu datirati u kraj 3. i prvu polovicu 2. st. pr. Kr. (LT C2). Groblje, na osnovi analize predmeta ženske nošnje, pripada prostoru rasprostiranja mokronoške skupine koja se povezuje s ostavštinom zajednice Tauriska koji su na području srednje Podravine dosegnuli svoju istočnu granicu rasprostranjenosti. Primjetni su i utjecaji susjednih zajednica, prije svega Skordiska.
Mlađi horizont pokopavanja predstavlja groblje na redove bjelobrdske kulture. Pokojnici su položeni u rake u ispruženom položaju te orijentacije zapad-istok. Nalazi koji pripadaju dijelu nošnje i nakitu zabilježeni su u grobovima žena, a datiraju groblje u 11. st. Najbrojnije su raznolike inačice brončanih, srebrnih i kositrenih karičica i naušnica. Izdvajaju se grozdolike naušnice tzv. volinjskog tipa ukrašene u tehnici granulacije i filigrana te njihove lijevane inačice. U grobovima žena pronađene su lijevane češeraste i lunulaste naušnice te praporci i puceta koji su bili dio niske. Ogrlice su se sastojale i od srcolikih privjesaka, kauri pužića i raznolikih perli od stakla. Izdvojeni su i različiti oblici prstenja koji su izrađeni u tehnikama lijevanja, pletenja, granulacije i filigrana. U bogato opremljenom grobu pokojnice 31 pronađen je denar ugarskog kralja Ladislava I. (1077.-1095.).
Literatura:
- Dizdar, M., 2004, Grob LT 11 iz Zvonimirova – Primjer dvojnog pokopa latenske kulture, Opvscula Archaeologica, 28, 41-89.
- Dizdar, M., 2005, Groblje latenske kulture u Zvonimirovu – prilog poznavanju pogrebnih običaja i vjerovanja Tauriska u Podravini, Histria Antiqua, 13, 85-98.
- Dizdar, M. 2007, Bikonični lonci sa stepeničasto raščlanjenim ramenom s groblja Zvonimirovo-Veliko polje, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu,vol. 24, 121-144.
- Dizdar, M. 2010, Kantharoi of autochtonous-’’pannonian’’ origin from the La Tène culture cemetery in Zvonimirovo, Croatia, u: Iron Age Communities in the Carpathian Basin, Proceedings of the International Colloquiums from Târgu Mureş 9-11 October 2009, Berecki S. (ur.), Bibliotheca Mvsei Marisiensis, Seria Archaeologica II, Editura Mega, Cluj-Napoca, 297-307.
- Dizdar, M. 2010, Željezni pojasi tipa Zvonimirovo LT 6 kao dio ženske srednjolatenske nošnje u zapadnoj Panoniji i na jugoistočnoalpskom prostoru, VAMZ, 3. ser. sv. XLII (2009), 271-304.
- Dizdar, M. 2011, The La Téne culture in central Croatia. The problem of the eatsern border of the Taurisci in the Podravina region, u: The Eastern Celts, The Communities between the Alps and the Black Sea, Guštin, M., Jevtić, M. (ur.), Univerza na Primorskem, Znanstveno-raziskovalno središče, Univerzitetna založba Annales, Koper-Beograd, 99-118.
- Dizdar, M. 2013, Zvonimirovo – Veliko polje, Groblje latenske kulture 1, Monographiae Instituti Archaeologici, 8, Zagreb.
- Guštin, M. 2003, Prilog poznavanju ženske nošnje kod Tauriska, Uz djevojački pokop iz groba Lt 12 u Zvonimirovu kod Suhopolja, Opuscula Archaeologica, 27, 321-330.
- Jovanović, B. 2003, Grobna keramika ukrašena tehnikom žigosanja u srednjem latenu zapadnog i centralnog Balkana, Opuscula Archaeologica, 27, 283-286.
- Majnarić-Pandžić, N. 2001, Grob ratnika Lt 12 iz srednjolatenskoga groblja u Zvonimirovu kod Suhopolja u Virovitičko-podravskoj županiji, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, vol. 18, 83-101.
- Pavišić, I. 1997, Groblje mlađeg željeznog doba (keltsko-latenske kulture), u: Ž. Tomičić, Zvonimirovo i Josipovo groblja starohrvatskog doba u Virovitičko-podravskoj županiji, Zagreb-Virovitica, 62-68.
- Tomičić, Ž. 1997, Zvonimirovo i Josipovo groblja starohrvatskoga doba u Virovitičko-podravskoj županiji, katalog izložbe, Institut za arheologiju, Gradski muzej Virovitica, Centar za kulturu Slatine - Zavičajni muzej, Poglavarstvo općine Suhopolje, Zagreb-Virovitica.
- Tomičić, Ž. 1999, Panonski periplus, Arheološka topografija kontinentalne Hrvatske, Patrimonium archaeologicum Croaticum sv. 1, Zagreb.
- Tomičić, Ž. 1999, Ranosrednjovjekovno groblje Zvonimirovo-Veliko polje. Prinos poznavanju bjelobrdske kulture u podravskom dijelu Slavonije, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu,vol. 13-14 (1996-1997), 91-120.
- Tomičić, Ž. 2002, Istraživanje kulturnog kontinuiteta na primjeru groblja Zvonimirovo - Veliko polje, Histria Antiqua, 8, 385-395.
- Tomičić, Ž. 2003, Grob odličnice iz ranosrednjovjekovnog groblja Zvonimirovo-Veliko polje kraj Suhopolja, Opuscula Archaeologica, 27, 549-560.
- Tomičić, Ž. 2004, O prstenima s kalotom iz ranosrednjovjekovnog groblja Zvonimirovo-Veliko polje (Hrvatska), u: Zbornik na počest Dariny Bijalekovej, Fusek, G. (ur.), Archeologicky ustav SAV, Nitra, 415-418.
- Tomičić, Ž., Dizdar, M. 2005, Grobovi latenske kulture s Velikog polja u Zvonimirovu – rezultati istraživanja 1993.-1995., Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, 22, 59-125.
