Voćin – crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije
Naselje, grad, županija: Voćin, Virovitica, Virovitičko-podravska
Vrsta lokaliteta: crkva, samostan, groblje
Razdoblje: brončano doba, srednji vijek
Vrsta istraživanja: sustavno iskopavanje
Nositelj istraživanja: Institut za arheologiju
Voditelji istraživanja: Željko Tomičić, Bartul Šiljeg (2002.), Kristina Jelinčić Vučković (2008.)
Godine 2002. Institut za arheologiju je obavio sustavna arheološko-konzervatorska istraživanja unutar i uokolo spomeničkog sklopa crkve. U zapadnom dijelu svetišta i u sjeveroistočnom kutu crkvene lađe, istražen je detalj tlocrta sakralnog objekta, u kojemu je prepoznata njegova slojevitost. Moglo se dokazati postojanje najvišeg poda crkve iz razdoblja baroka. Ispod tog sloja naišlo se na sloj žute gline i gotički pod od opeka (24x24 cm). Preostali dijelovi gotičkog poda omogućili su rekonstrukciju uzorka. Posebice je važan nalaz novca ugarsko-hrvatskoga kralja Matije Korvina (1458.-1490.), otkriven u sloju neposredno ispod gotičkog poda. U južnom dijelu svetišta crkve bili su koncentrirani grobovi ukopane djece. Ispod poda crkve nalazio se sivi sloj nastao izravnanjem radne podloge izgradnje crkve, u kojemu su otkriveni nalazi keramike iz 14. i 15. stoljeća, odnosno sloj izgorene crvene zemlje i crni sloj gara. Nadalje, dokazan je sloj gline i riječnih oblutaka ispod kojeg je pronađen sivo-zeleni sloj od naplavine s nešto primjesa ugljena. Taj naplavinski sloj rijeke Voćinke prekrio je dva paljevinska groba iz kasnoga brončanog doba. Drugo istraživanje je provedeno 2008. godine u istočnom dijelu samostanskoga kompleksa, u prostoriji vratima povezanoj samo sa zvonikom. Najvažniji je nalaz istraživanja srednjovjekovni pod samostana, ukrašen motivom rombova. Gotički pod je kompaktni sloj vapna sa sitnim šljunkom, koji je zaglađen na vrhu. Na tu zaglađenu površinu urezani su motivi rombova s podlogom od bijele boje, a rombovi su bojeni plavom i crvenom bojom. Pronađeno je više kamenih profilacija koje su pripadale rebrima i ulomcima dovratnika prostorije. Također je pronađena i znatna količina srednjovjekovne keramike i pećnjaka, ali i novovjekovne glazirane keramike iz osmanskog vremena. Ispod glinene podloge poda nalazi se crni sloj s mnogo ugljena i srednjovjekovne keramike, a ispod tog sloja nalazi se sivo-zeleni sloj s ugljenom, kao u istraživanjima svetišta crkve 2002. godine.
Podaci dobiveni istraživanjima 2002. i 2008. upotpunili su saznanja o ovom lokalitetu te omogućili kvalitetniju obnovu i prezentaciju ovog vrijednog spomenika kulture.
Literatura:
- Jelinčić, K., Turkalj, K., Mahović, G., Pavličić, M. 2009, Voćin - crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije, Annales Instituti archaeologici, V, 54–57.
- Tomičić, Ž. 2004, Obnova uspomene. Prinos arheologije obnavljanju župne crkve Pohoda Blažene Djevice Marije u Voćinu, Gazophylacium, 3-4, 65–79.
- Tomičić, Ž., 2011, Arheološki nalazi uz crkvu BDM u Voćinu in: Ulomci voćinske sakralne baštine, Požeška biskupija, Požega, 13–18.
