Terenska istraživanja Instituta

Virovitica – Kiškorija sjever

U zaštitnim istraživanjima nalazišta Virovitica – Kiškorija sjever, na trasi zapadne obilaznice grada Virovitice, otkriveni su ostaci naselja latenske kulture iz mlađega željeznog doba. Nalazište je smješteno na zapadnom rubu grada Virovitice, na blagoj uzvisini koja se nalazi sjeverno od Podravske magistrale. Naselje je s južne i istočne strane okruženo s niskim vodoplavnim područjem, dok se prema zapadu nastavlja u blaga pjeskovita uzvišenja.

U zaštitnim istraživanjima obuhvaćena je površina od 19.600 m2. Infrastrukturi naselja latenske kulture pripadaju ukopi različitih vrsta objekata među kojima se prepoznaju zemunice, jame, bunari, kanali, rovovi i stupovi. U njihovim zapunama pronađeni su brojni pokretni nalazi, od kojih su najbrojniji ulomci keramičkih posuda. Manji broj objekata može se pripisati starijem željeznom dobu.

Osnovne stambene objekte predstavljaju ostaci kuća od kojih su sačuvani ukopi rupa za stupove raspoređeni u pravokutne osnove orijentacije sjever-jug. Kod nekih manjih osnova vjerojatno se radi o ostacima pomoćnih objekata ili spremišta. Najveća je kuća bila veličine 12x9,1 m. Stambeno-radnim objektima pripadaju poluukopane zemunice koje su najčešće ovalnoga obrisa, dok je jedna imala pravokutni oblik. Zabilježen je i veći broj jama različitih oblika, dimenzija i dubina ukopa, od kojih se za one dubine veće od 1,50 m pretpostavlja kako su imale funkciju bunara. Izdvojeni su i kanali U- ili V-presjeka koji su predstavljali ograde dvorišta. Značaj rezultata istraživanja naselja na Kiškoriji prepoznaje se u definiranju obiteljski organiziranih cjelina – dvorišta unutar kojih se nalaze kuće, uz koje su potom raspoređeni ostali infrastrukturni sadržaji.

Za vremensko određivanje naselja od najveće su važnosti nalazi keramičkoga posuđa te metalnih i staklenih predmeta. U najvećem su broju izdvojeni ulomci različitih oblika lonaca i zdjela te kantharosa koji su izrađeni na lončarskom kolu ili su modelirani rukom. Analiza keramičkih posuda pokazala je kako naselje na Kiškoriji pripada mokronoškoj skupini. Od metalnih predmeta izdvajaju se nalazi brončanih fibula tipa Beletov vrt te kasnolatenska lijevana fibula izrađena od slitine bakra i olova. Za vremensko definiranje naselja značajni su ulomci narukvica od kobaltnoplavog ili purpurnog stakla D-presjeka koje se datiraju u kasni laten, kao i jantarne perle cilindričnoga oblika.

Istraživanja su pokazala kako se radi o nizinskom naselju koje je bilo obiteljski organizirano. Naselje se može pripisati mokronoškoj skupini, odnosno istočnom prostoru rasprostiranja Tauriska te se datira u kasni laten, odnosno od druge polovice 2. do sredine 1. st. pr. Kr.