Torčec – Pod Gucak/Pod Panje
Naselje, grad, županija: Torčec, Drnje, Koprivničko-križevačka
Vrsta lokaliteta: naselje
Razdoblje: razvijeni srednji vijek
Vrsta istraživanja: probno iskopavanje
Nositelj istraživanja: Institut za arheologiju
Voditelji istraživanja: Tajana Sekelj Ivančan
Arheološki položaji Pod Gucak i Pod Panje smješteni su južno od središta mjesta Torčec u Koprivničko-križevačkoj županiji. Položajem Pod Panje nazvane su oranice jugoistočno od isušenog korita potoka Vratnec, dok se s njegove druge strane nalazi položaj Pod Gucak. Oba nalazišta su u više navrata rekognoscirana i reambulirana (2002.) te se na temelju pregleda prikupljenih površinskih nalaza, na ovim pozicijama pretpostavilo naselje iz razvijenoga srednjeg vijeka.
Tijekom 2007. godine pristupilo se probnima arheološkim istraživanjima, u kojima je na položaju Pod Panje otvoreno nekoliko sondi radi lociranja ranije zabilježenih ostataka objekata, ali je ustanovljeno da je lokalitet uništen. Na oranici Pod Gucak otvorena je površina od 289 m2 , gdje je prepoznata i istražena samostojeća peć s pretprostorom te nekoliko arheoloških cjelina ovalnog ili kružnog tlocrta. Ovim cjelinama nije prepoznata funkcija, ali gotovo sve su pokazivale isti nepravilni oblik u tlocrtu, što se tumači kao jame nastale prigodom iskopa ilovače za premazivanje stjenki stambenih objekata, kasnije često korištene kao otpadne jame. Tako i jamama amorfnih oblika s lokaliteta Pod Gucak možemo pripisati spomenutu primarnu namjenu, a koje su potom, tijekom 12. stoljeća, korištene kao otpadne jame. Činjenica da je istražena peć imala kupolu načinjenu premazivanjem gline, odnosno za čiju je izradu bila potrebna veća količina glinene mase, ostavlja otvorenu mogućnost da je primarna funkcija ovih amorfnih jama mogla biti upravo za ovu sirovinu i njenu izradu.
Tijekom iskopavanja prikupljeno je mnoštvo ulomaka keramike koji su ukazivali da je posuđe bilo rađeno isključivo na brzom lončarskom kolu, različito i bogato ukrašavano. U domaćinstvu, uz obični kuhinjski lonac i zdjelu, u uporabi je posuda s ručkama/ušicama koja je služila za kuhanje na otvorenoj vatri. Nalaze se i keramički pršljeni te keramički poluproizvod iz kojeg je trebao biti izrađen pršljen, kao i mnoštvo keramičkih kugli iz vremena samog kraja 11. i 12. i početka 13. stoljeća.
Literatura:
- Sekelj Ivančan, T. 2010, Podravina u ranom srednjem vijeku, Rezultati arheoloških istraživanja ranosrednjovjekovnih nalazišta u Torčecu, Monographiae Instituti archaeologici 2, Zagreb.
- Sekelj Ivančan, T., Tkalčec, T., Šiljeg, B. 2003, Rezultati analize ranosrednjovjekovnih nalaza i nalazišta u okolici Torčeca, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, vol. 20, 113-130.