Terenska istraživanja Instituta

Torčec – Ledine

Oranice zvane Ledine nalaze se na blago povišenoj dravskoj terasi smještenoj sjeverno od mjesta Torčec u Koprivničko-križevačkoj županiji, koju sa sjeverne, istočne i južne strane okružuje duboki stari meandar rijeke Drave. Arheološko je nalazište evidentirano slučajno 1997. godine, kada je prigodom poljoprivrednih radova na oranici zamijećena tamnija zemlja s izoranim ulomcima ranosrednjovjekovne keramike. Tijekom narednih godina Ledine su u nekoliko navrata reambulirane, te 2000. godine fotografirane iz zraka kako bi se ustanovilo postojanje i rasprostiranje arheološkog lokaliteta.

Sustavna arheološka istraživanja provedena u tri kampanja, od 2002. do 2004. na istraženoj površini od 840 m2, ukazala su na postojanje manjeg ruralnog naselja. Svi pronađeni objekti, smješteni na najvišemu mjestu uz obalu meandra i na različitim međusobnim udaljenostima, egzistirali su istovremeno. Dva najočuvanija puluukopana kvadratna objekta predstavljaju prve ranosrednjovjekovne stambene objekte istražene na tlu sjeverne Hrvatske, a svojim oblikom pokazuju stanovite razlike. Jedan je imao ukop u svom središtu, dok je drugom najdublji dio ukopa bio smješten u južnom dijelu. Oba su objekta bila malih dimenzija, jedan bez ikakvih potpornih stupova, dok je drugi imao na istočnoj i zapadnoj stranici ukopa jame po tri rupe od kolaca. Prema nalazima otiska šiblja ili pruća na kućnom lijepu, zaključeno je da su bili građeni ispreplitanjem granja, čije su stjenke bile naknadno premazivane blatom. Vjerojatno su za izgradnju objekata, odnosno izradu isprepletenih stjenki zidova kuća, stanovnici ovog naselja koristili, uz hrast i šiblje vrbe/topole i lijeske koji su pri analizi drva pronađeni u jednoj od kuća. S obzirom da jedna od kuća nije imala potporne stupove za krovište, vjerojatno nije imala ni zidove, a lagani krov spuštao se do zemlje, moguće znatno šire od ukopa same jame.

U stambenim objektima na Ledinama pronađeno je mnoštvo keramike rađene na brzom lončarskom kolu, koja je različito i bogato ukrašavana. U domaćinstvu se u uporabi, uz obični kuhinjski lonac, pojavljuju i drugi oblici – lonac s narebrenim vratom, vrčevi sa ili bez ručki i zdjele koji pokazuju značajke vremena druge polovice 10. i 11. stoljeća. Osim posuđa pronađeno je i više keramičkih pršljena za predenje niti pređe, najvjerojatnije vune, jer je provedena interdisciplinarna analiza životinjskih kostiju pokazala da se između kostiju malih preživača kriju i kosti ovce, a pronađena je i sjemenka lana.

Premda zastupljeni tek s po jednim primjerkom, metalni nalazi iz objekata, praporac i S-karičica, dodatno potvrđuju vremensko opredjeljenje ovog naselja, a zamjetna je i pojava željeznih oštrih predmeta te kamena korištenog za njihovo brušenje. Neobičan je nalaz metalnog harpuna u južnom dijelu naselja iz čega se zaključuje da je ribolov vjerojatno imao znatnu ulogu u gospodarstvu stanovnika Ledina, na što ukazuje i zamjetna količina kostiju riba, koju brojčano nadmašuju tek kosti svinje, životinjske vrste znatnije korištene u prehrani stanovnika.

Raspored svih istraženih ledinskih objekata pokazuje da su oni na prostoru uz meandar smješteni bez nekoga pravilnog rasporeda ili reda te da predstavljaju dio tipičnog raspršenog ranosrednjovjekovnog naselja. Ističe se da su dvije najočuvanije kuće bile smještene na uzvisini uz meandar, odnosno bile su orijentirane na vodeni tok, dok je na južnom pak dijelu naselja evidentiran kanal smjera sjever-jug koji svojim smještajem sugerira mogući južni rub ledinskog naselja tijekom 11. stoljeća.