Stari grad Krapina
Naselje, grad, županija: Krapina, Krapina, Krapinsko-zagorska
Vrsta lokaliteta: burg
Razdoblje: kasni srednji vijek
Vrsta istraživanja: sustavno iskopavanje
Nositelj istraživanja: Institut za arheologiju u suradnji s POU Krapina
Voditelji istraživanja: Željko Tomičić (1994.), Željko Tomičić i Marija Buzov (2001.), Tatjana Tkalčec (2008.)
Stari grad Krapina, smješten na povoljnom povišenom položaju nad rijekom Krapinčicom, izrastao je u arheologijom bogatome okruženju, od susjednog Hušnjakovog brda s jedinstvenim nalazima krapinskog pračovjeka, pa do nedalekog lokaliteta Mihaljekov Jarek s nalazima rimskih žrtvenika i spomenika.
Arheologija je na samome Starome gradu potvrdila intenzivnu naseljenost i u kasnom brončanom dobu, u vrijeme kulture polja sa žarama. Na najvišoj i najistaknutijoj točki brda smještena je romanička jezgra koja je nastala vjerojatno tijekom 12. ili ranog 13. stoljeća. Sastojala se isprva vjerojatno samo od branič-kule četvrtastog tlocrta koja je tijekom 13. i 14. st. doživjela i proširenja. Ispod jezgre burga na izduženoj uskoj zaravni gornjeg gradskog dvorišta grade se krajem 14. i u 15. stoljeću stambeni i rezidencijalni objekti (palas) na zapadnom i niz gospodarskih objekata na istočnome dijelu te dvorska kapela Sv. Trojstva na krajnjem jugoistočnom dijelu burga. Arheološkim istraživanjima definiran je pravokutni tlocrt kapele te su pronađeni ulomci svodnih rebara s kruškolikim završetkom profilacije, ulomci bifora i trifora prozora. Ulaz u gornju utvrdu nalazi se južno od palače, a brani ga ulazna kula na koju se na istoku nastavlja niz prostorija flankiranih uz južni obrambeni zid gornje utvrde. Na području donjeg dvorišta pronađeni su ostaci drvenih i zidanih zdanja - oni su predstavljali stanove i gospodarske objekte služinčadi i zanatlija, koji su obavljali svakodnevne poslove potrebne za nesmetano odvijanje života na starome gradu. Donja utvrda je tlorisa nepravilnog trokuta i nalazi se na nižoj, južnijoj zaravni. Ulaz je u zapadnome uglu, a branjen je velikim barbakanom gdje je bila smještena i vojna posada.
Uz razne predmete, što ukazuju na svakodnevne popratne zanatske djelatnosti koje se odvijaju na jednome srednjovjekovnome gradu (razni predmeti građevinske namjene, oruđe i alat), kao i brojne ulomke obične kuhinjske keramike, odnosno lonaca što su služili za svakodnevno kuhanje te željezne kuhinjske noževe za pripremu hrane, pronađeni su i predmeti koji nam ukazuju na potrebu vlastelina da istakne svoj socijalni status (ostakljeni prozori, crijepom pokriveno krovište, ukrašene kaljeve peći, ukrašene keramičke čaše, engobirane boce i vrčevi ukrašene crveno slikanim motivima, staklene čaše, boce i posudice te ukrašeni željezni noževi).
Literatura:
- Kruhek, M. 1997, Krapina – castrum et oppidum, Hrvatsko zagorje – časopis za kulturu, 3(2003)3, Zagreb, 5–22.
- Tkalčec, T. 2009, Arheološka istraživanja na Starom gradu u Krapini 2008., Annales Instituti Archaeologici, 5, 95–100.
- Tkalčec, T. 2012, Arheološko blago Starog grada Krapine. Rezultati arheoloških istraživanja, deplijan izložbe, Pučko otvoreno učilište Krapina, Galerija grada Krapine, Krapina.
- Tomičić, Ž. 1999, Arheološki zemljovid Krapine i okolice (Krapona – locus Krapina – castrum Crapina), u: Željko Tomičić, Panonski periplus – Arheološka topografija kontinentalne Hrvatske, Zagreb, 45–88.
- Vučetić, R. 2000, Prostorni razvoj srednjovjekovne Krapine, Radovi Instituta za Povijest umjetnosti, br. 16, Zagreb, 7–22.
- Tkalčec, T., Stari grad Krapina, u: (ur. Buzov, Marija; Ložnjak Dizdar, Daria) Dnevnik jednog arheologa. Prof. dr. sc. Željku Tomičiću uz 70. rođendan, Zagreb 2013., 17-24.
