Stari grad Dubovac
Naselje, grad, županija: Dubovac, Karlovac, Karlovačka
Vrsta lokaliteta: visinsko naselje, kasnosrednjovjekovna utvrda, renesansni kaštel
Razdoblje: eneolitik, kasno brončano doba, kasni srednji vijek
Vrsta istraživanja: zaštitno iskopavanje
Nositelj istraživanja: Institut za arheologiju
Voditelji istraživanja: Tatjana Tkalčec
Stari grad Dubovac nalazi se na istaknutom položaju iznad rijeke Kupe, na sjeverozapadnom rubu užeg gradskog prostora grada Karlovca. Sastoji se od triju kružnih kula i jedne četverokutna tlorisa, tzv. branič-kule. Zidana utvrda podignuta je na povišenome prapovijesnome humku, u čijem se produžetku na istočnoj povišenoj zaravni naziru ostaci srednjovjekovne crkve Sv. Mihovila. Povijesni izvori upućuju na to da je Dubovac prije kraja 14. stoljeća došao u ruke plemićke obitelji Zudara (Sudara). Godine 1442. Dubovac dolazi u najam kneza i bana Stjepana Frankopanskog, ali uskoro prelazi i u trajno vlasništvo knezova Krčkih-Frankapana. U njihovom posjedu je Dubovac ostao sve do sredine 16. stoljeća, kada prelazi u posjed Zrinskih.
Prva arheološka, probna istraživanja na Starom gradu Dubovcu poduzeta su još 1958. godine. Kasnija zaštitna istraživanja radi drenaže i sanacije objekta obavljao je Gradski muzej Karlovac (2001., 2004. i 2008.), pri čemu je ustanovljen srednjovjekovni obrambeni jarak, nalazi iz eneolitika, kasnog brončanog doba i početka željeznog doba te iz antike.
U istraživanjima Instituta za arheologiju utvrđeno je da je položaj u vrijeme kasnog brončanog doba služio kao visinsko naselje. Otkriven je rub kasnobrončanodobnog visinskog naselja (učvršćen izgorjelim daskama i zapečenom zemljom) s bedemom i nasipom od zemlje uz koji su otkriveni ostaci kuće koja se datira u sam kraj kasnog brončanog doba.
Srednjovjekovni obrambeni jarak presjekao je kasnosrednjovjekovni sloj iz 14. st., što nam govori da je podignut negdje krajem 14. ili tijekom 15. stoljeća. U vrijeme podizanja dubovačkog kaštela u ovome obliku kakvoga ga danas poznajemo, taj obrambeni jarak već bio izgubio svoju funkciju jer je tada već zatrpan i nad njime je izgrađena postojeća arhitektura. Na rubovima istaknute dubovačke gradine ustanovljeno je formiranje kasnosrednjovjekovnog bedema utvrđenog drvenim palisadama od niza okomito ili nakoso, prema očekivanim neprijateljima, okrenutim drvenim trupcima koji su na vrhovima vjerojatno bili zašiljeni. Novovjekovni renesansni kaštel je, dakle, sjeo na stariju srednjovjekovnu utvrdu, a ovaj pak na prapovijesnu gradinu.
Literatura:
- Čučković, Z., Čučković, L. 2011, Arheološko istraživanje na Starom gradu Dubovcu 2001. godine, Opuscula Archaeologica, 35, 65-132.
- Tkalčec, T., Karavanić, S., Kudelić, A. 2011, Zaštitna arheološka istraživanja na Starom gradu Dubovcu 2009-2010. (Archaeological Rescue Excavations at Stari Grad Dubovac 2009-2010), Annales Instituti Archaeologici, VII, 74-80.
