Sotin
Naselje, grad, županija: Sotin, Vukovar, Vukovarsko-srijemska
Vrsta lokaliteta: naselja, groblja, privremeni vojni logor, prometnice (naselje badenske kulture; naselje i groblje daljske grupe, antičko naselje i groblje, privremeni vojni logor, ranosrednjovjekovno naselje)
Razdoblje: eneolitik (Badenska kultura), kasno brončano i starije željezno doba (Daljska grupa), antika, rani srednji vijek
Vrsta istraživanja: terenski pregled, arheološka iskopavanja
Nositelj istraživanja: Institut za arheologiju u suradnji s Gradskim muzejom Vukovar
Voditelji istraživanja: Daria Ložnjak Dizdar, Mirela Hutinec
Probna arheološka istraživanja provode se u Sotinu od 2008. godine u sklopu projekta MZOŠ-a pri Institutu za arheologiju Razvoj i mobilnost protopovijesnih zajednica na tlu kontinentalne Hrvatske, a u suradnji s Gradskim muzejom Vukovar. 2012. godine u finaciranje projekta uključilo se Ministarstvo kulture.
Istraživanja su inicirana zbog izuzetne prilike da se na primjeru arheološkog nalazišta u Sotinu provjere hipoteze o odnosu naselja i groblja u vrijeme kasnog brončanog i starijeg željeznog doba u Podunavlju. Polazište za istraživanje, prije svega, bile su spoznaje rođenog Sotinćanina, arheologa Mate Ilkića s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadrun koji godinama provodi terenske preglede na sotinskom području, kao i arhiv Gradskog muzeja Vukovar o prethodnim zaštitnim istraživanjima na području Sotina pomoću kojih se moglo locirati groblje željeznodobne zajednice.
Dosadašnjim istraživanjima (2008.-2013.) provedenim u 16 sondi na različitim lokacijama na sjeveroistočnom, istočnom i jugoistočnom dijelu današnjeg naselja Sotin, istražena je površina od 4868 m2. Otkriveni su rubni dijelovi naselja badenske kulture, kao i rubni dijelovi naselja daljske grupe. Istraženo je 70 željeznodobnih paljevinskih grobova daljske grupe datiranih 9.-7. st. pr. Kr. Prema definiranim rubovima željeznodobnog groblja, pretpostavlja se da je ono veliko oko 100.000 m2. Također je utvrđeno kako su se u željeznom dobu pokopavali vjerojatno prema rodovskom principu u skupinama, a izdvojen je i dio groblja gdje su se pokopavali ugledni članovi zajednice u 8. st. pr. Kr. Otkriveni su i gospodarski dijelovi civilnog antičkog naselja, dio obrambenog rova privremenog vojnog logora iz 2. st. Pronađeni su ostaci antičkih prometnica koje su iz rimskog Cornacuma vodile prema istoku i jugoistoku, uz koje su potvrđeni ostaci nekropola prema 35 istraženih paljevinskih i kosturnih grobova. Na području sjeveroistočnog dijela današnjeg naselja u Sotinu istražen je dio ranosrednjovjekovnog naselja.
Kronološki različit mozaik spoznaja o životu u Sotinu povezuje ga uz daleke ljude i krajeve kada su na ovaj prostor stizala dobra i ideje komunikacijom uz Dunav, koji je oduvijek imao više uloga u europskom krajoliku, kao i danas. Arheološka istraživanja rubnih dijelova nalazišta, čija važnost je posvjedočena višetisućljetnim kontinuitetom, ponudila su važne spoznaje o mikrotopografiji naselja, istovremenih grobalja i prometnica te mijeni njihovih pozicija i važnosti kroz prapovijesna i povijesna razdoblja.
Literatura:
- Hutinec, M., Ložnjak Dizdar, D., 2010, Arheološke spoznaje o Sotinu, Rezultati probnih istraživanja 2008.-2010., Vukovar, katalog izložbe.
- Ilkić, M. 2010, Arheološka topografija srednjovjekovnog Sotina, Zbornik Stjepan Gunjača i hrvatska srednjovjekovna povijesno – arheološka baština 1, Split, 383-401.
- Ložnjak Dizdar, D. 2013, Cremation burials in Northern Croatia 1300-750 BC, Brandbestattungen von der mittleren Donau bis zu Ägäis zwischen 1300 und 750 v. Chr., Lochner, M., Ruppenstein, F. (ur.), Wien, 99-117.
- Ložnjak Dizdar, D., Hutinec, M. 2014, Sotin – arheološka istraživanja 2013. godine, Annales Instituti Archaeologici, X, 9-13.
