Terenska istraživanja Instituta

Poljana Križevačka 2

Od rujna do studenog 2011. godine Institut za arheologiju proveo je zaštitna arheološka istraživanja nalazišta AN 5 Poljana Križevačka 2 na trasi autoceste A12 Sv. Helena – GP Gola. Ukupno je istražena površina od 29.560 m2.

Nalazište Poljana Križevačka 2 smješteno je nekoliko kilometara južno od Križevaca, uz zapadni rub današnjeg naselja Poljana Križevačka. Radi se o blago uzdignutoj ovalnoj gredi s istočne strane rječice Glogovnica koja prelazi u blage brežuljke prema istoku, dok se zapadno od nalazišta rasprostire dolina Špiranečkog luga.

U zaštitnim istraživanjima nalazišta AN 5 Poljana Križevačka 2 otkriveni su ostaci prapovijesnog i srednjovjekovnog naselja. Najstariji tragovi naseljavanja povezuju se s lasinjskom kulturom iz bakrenog doba, no najveći broj pronađenih nalaza pripada naselju virovitičke grupe iz kasnog brončanog doba uz koje je pronađeno i pripadajuće groblje s paljevinskim grobovima. Otkrivena je i jedna nastamba latenske kulture iz mlađeg željeznog doba, dok su na južnom dijelu nalazišta istraženi ostaci kasnosrednjovjekovnog naselja.

Naselje lasinjske kulture nalazilo se na najvišem dijelu grede gdje su izdvojeni ukopi većih ovalnih zemunica kao i manjih jama. S obzirom na veći broj objekata na tom dijelu nalazišta, može se pretpostaviti kako se središte naselja nalazilo bliže potoku Glogovnici. Veća istražena površina naselja otkriva zanimljivu infrastrukturu za koju je karakteristično povezivanje nekoliko objekata u skupine koje možda odgovaraju obiteljski organiziranom naselju.

Najveći broj objekata pripada naselju iz kasnog brončanog doba, odnosno grupe Virovitica kulture polja sa žarama iz Br D i Ha A1 stupnja (13.-12. st. pr. Kr.). Kao osnovni objekti za stanovanje koristile su kuće od kojih su preostali ukopi stupova raspoređeni u pravokutne osnove dimenzija 6 x 3 ili 6 x 6 m. Isti tip kuća otkriven je prilikom istraživanja na prostoru Prekomurja u sjeveroistočnoj Sloveniji. Infrastrukturi kasnobrončanodobnog naselja pripadaju i ukopi brojnih jama, najčešće ovalnog oblika od kojih su pojedine vjerojatno služile kao radni prostori.

Južno od naselja nalazilo se istovremeno kasnobrončano groblje s 50 paljevinskih grobova. Grobovi su paljevinski u urni, odnosno kod 47 grobova spaljeni ostaci pokojnika položeni su u lonac kojima ima funkciju urne te su pokriveni zdjelom kao poklopcem Vrlo često u grob su položeni ulomci razbijenih keramičkih posuda.

Prema preliminarnoj analizi načina pokopa i keramičkih oblika (lonci zaobljenog tijela s tunelastom ručkom i ukrasom bukla na najširem dijelu trbuha, zdjele S-profilacije s trakastim ručkama, vrčevi ukrašeni plastičnom trakom s otiskom prstiju, šalice) moguće je zaključiti kako se grobovi mogu datirati u Br D stupanj, odnosno u 13. st. pr. Kr. Kasnobrončanodobno groblje u Poljani Križevačkoj 2 najveće je dosad istraženo groblje grupe Virovitica na prostoru južno od Drave i jedino istraženo u odnosu na istovremeno naselje.

Na južnom dijelu nalazišta pronađeni su ostaci kuće dimenzija 4 x 12 m iz vremena latenske kulture. Vjerojatno se radilo o gospodarskom imanju jedne obitelji. Pronađeni su ulomci keramičkih lonaca na osnovi kojih se objekt može datirati u kasni laten (Lt D1), odnosno od sredine 2. do prve polovice 1. st. pr. Kr.

U jugoistočnom dijelu nalazišta pronađeni su ostaci naselja iz vremena kasnog srednjeg vijeka. Izdvajaju se brojni ulomci keramičkih posuda, pećnjaka, grijači te ulomci željeznih predmeta. Na osnovi prikupljenih nalaza, naselje se preliminarno može datirati od polovice 13. do 15 st.

Položaj nizinskog naselja Poljana Križevačka 2 iz više vremenskih razdoblja na jednoj od prirodnih komunikacija koja je vodila uz Glogovnicu, a povezuje Podravinu i Posavinu svjedoči o važnosti tog koridora u prometovanju tisućljećima, što je bio jedan od razloga da i moderna prometnica koristi isti pravac.