Terenska istraživanja Instituta

Klenovec Humski – burg Vrbovec

Srednjovjekovni se Vrbovec u povijesnim pisanim izvorima indirektno spominje već 1267. godine, a izrijekom kao castrum Vrbouch 1354. godine. Iako postoje spomeni grada u povijesnim vrelima, te je poznato da je bio u vlasništvu kralja Žigmunda, pa potom celjskih grofova, zatim kralja Matije Korvina i bana Jana Vitovca, malo je toga poznato o funkcioniranju samoga grada i njegove infrastrukture, burga koji je svojedobno bio središtem čitavoga Vrbovečkog arhiđakonata. Vrijedni arheološki nalazi pružili su cjelovitu sliku o stoljećima gotovo zaboravljenoj utvrdi. Život je na burgu započeo već u 12. st. Romanički grad podignut krajem 12. stoljeća ili početkom 13. st. sastojao se obodnog zida, palasa na sjeveru, u čijem su prizemlju bili gospodarski objekti, južne branič-kule, dvorišta s cisternom i, vjerojatno, gospodarskim drvenim objektima u jugoistočnom i istočnom dijelu dvorišta, zatim manje trapezoidne istočne prostorije unutar jezgre burga koja je dograđena u kasnijim fazama egzistencije srednjovjekovnoga grada, odnosno u drugoj polovici 15. stoljeća. Prizemni prostor bio je gospodarskih namjena (kuhinja i spremišta), a na katu ili katovima je bio stan plemića sa spavaonicama i reprezentativnim sobama za boravak koje su grijane bogato ukrašenim kaljevim pećima. Repertoar nalaza ukazuje na to da je plemić kao pribor za jelo i piće koristio luksuzno ukrašene noževe, staklene i keramičke čaše te vrčeve. Izvan jezgre burga uz sjeveroistočni dio obodnog zida dograđen je u najranijim fazama izduženi zidani objekt koji vjerojatno predstavlja branjeni ulaz u jezgru burga. Novija istraživanja 2012. godine pokazala su da sličnih aneksiranih prostorija još možemo očekivati na padinama lokaliteta, uz obodne zidine burga.

Arheološkim metodama došli smo do uvida u velike graditeljske preinake burga za vremena celjskih grofova, kao i do saznanja da se život na Vrbovcu odvijao duže nego što se to do sada smatralo. Iako srednjovjekovna isprava iz 1463. godine spominje uništeni grad Vrbovec (abolitum castrum Wrbowcz), a na takve podatke ukazuje i isprava iz 1497. godine (montem Werbowcz desertum, in quo castrum olim Werbowcz extasse dicitur), arheološka istraživanja su pokazala da je život u prvoj polovici 16. stoljeća obnovljen te je na ruševinama srednjovjekovnog burga podignuta moćna drvena kula, koja je, na osnovi nalaza luksuznih predmeta, osim što je bila u funkciji stražarnice, zasigurno udomljavala i bogatije plemiće. Na osnovi tih spoznaja određene povijesne isprave o sukobima Kotvića i Ratkajevih možemo povezati s ovim lokalitetom.