Terenska istraživanja Instituta

Ivanec – Stari grad

Lokalitet Stari grad nalazi se u središtu Ivanca, gradića smještenoga dvadesetak kilometara jugozapadno od Varaždina, u glavnom gradskom parku. Tu se, na uzvisini pokraj župne crkve, sve do sredine prošloga stoljeća nalazio renesansni kaštel – Stari grad. Godine 1998. Grad Ivanec pozvao je Institut za arheologiju da otkrije temelje toga izgubljenog simbola Ivanca.

Višegodišnja arheološka istraživanja koja su uslijedila pokazala su da je slojevitost lokaliteta mnogo složenija i zanimljivija te da je kontinuitet naseljenosti ovoga lokaliteta mnogo dulji nego što se u početku slutilo. Istraživanja su, tako, otkrila temelje pojedinih dijelova Staroga grada među kojima se ističu obrambeni zid s četiri obrambene kule, temelji zapadnog i jugozapadnog krila grada te barokne kapele u njegovom istočnom dijelu. Uz središnju, najstariju kulu otkriven je duboki obrambeni jarak. U dvorištu kaštela otkriveni su temelji gotičke crkve sv. Ivana Krstitelja – ostavštine vitezova ivanovaca – čije je svetište snažnih zidova i jakih masivnih potpornjaka moglo imati funkciju ivanovačkoga donžona. Nešto sjevernije nalazila se starija, romanička crkva polukružne apside s narteksom te prizidanim masivnim crkvenim tornjem. Do sada je na nalazištu istraženo oko 320 grobova koji su, prvenstveno na temelju stratigrafskih odnosa, razvrstani u pet faza. Ustanovljeno je da se oko romaničke i gotičke crkve ukapalo kontinuirano od kraja 11. do početka 17. stoljeća. Osteološki materijal je analiziran suvremenim antropološkim metodama. O još starijim vremenima svjedoči izrazito mastan i kompaktan, crni kulturni sloj, nastao tijekom 9. i 10. stoljeća. Budući da u njemu nisu utvrđeni tragovi graditeljskih aktivnosti, možda se može dovesti u vezu s eventualnim praslavenskim svetištem. Upravo je na ivanečkome području uočena prva mitska praslavenska pozornica s trokutnom strukturom, na kojoj su, prema osobitim pravilima, raspoređeni glavni likovi: Gromovnik Perun, njegov protivnik Veles i njegova žena Mokoš te njihova djeca Jarilo/Juraj/Ivan i Mara. Takva sveta pozornica" dozvoljava pretpostavku da već u predfeudalno vrijeme ovdje na ivanečkome području možemo pretpostaviti postojanje župnoga grada. Ispod spomenutoga srednjovjekovnoga sloja nalazio sličan, ali smeđi sloj s nalazima iz antičkog vremena, koji svjedoče o postojanju rimskog naselja, uglavnom tijekom 2., 3. i 4. stoljeća: ulomci keramike i staklenih narukvica, opeka i tegula, kućnoga lijepa i drugog. Najreprezentativniji nalaz ovoga doba je ulomak grobnog spomenika ukrašen reljefnim ljudskim likovima izrađen u 3. stoljeću. Sporadično se na lokalitetu, za sada samo izvan sigurnoga konteksta, javljaju ulomci prapovijesnih posuda.

Znanstvene i stručne obrade prikupljenih nalaza i uzoraka koje su u tijeku približavaju nas zacrtanom cilju: monografskom prikazu lokaliteta Ivanec – Stari grad te prezentaciji najzanimljivijih arhitektonskih ostataka u sklopu arheološkog parka.