Ilok – Dvor knezova Iločkih / crkva Sv. Petra Apostola
Naselje, grad, županija: Ilok, Ilok, Vukovarsko-srijemska
Vrsta lokaliteta: višeslojno naselje i groblje
Razdoblje: prapovijest, antika, srednji vijek, novi vijek
Vrsta istraživanja: zaštitno iskopavanje
Nositelj istraživanja: Institut za arheologiju
Voditelji istraživanja: Željko Tomičić
Zaštitna arheološko-konzervatorska istraživanja Dvora knezova Iločkih (dvorac Odescalchi) provedena su s ciljem obnove graditeljskoga sklopa Gornjega grada u Iloku, a odvijala su se u okviru projekta Istraživanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok-Vukovar-Vučedol. Na osnovi rezultata ranijih zaštitnih iskopavanja te slučajnih nalaza poznato je kako je lesni plato desne obale Dunava bio kontinuirano naseljen tijekom svih razdoblja prapovijesti. Antički povijesni izvori na tlo Iloka smještaju utvrdu i naselje Cuccium. Svoj puni uspon Ilok doživljava od sredine 15. st. kada u vrijeme Nikole Iločkog i njegovog sina Lovre postaje značajno političko, crkveno i gospodarsko središte.
Iskopavanja na prostoru Dvora knezova Iločkih potvrdila su kontinuirane tragove prapovijesnih naselja, od mlađeg i starijeg željeznog doba, zatim kroz cijelo razdoblje brončanog doba, kasnu fazu bakrenoga doba, sve do mlađega kamenog doba. Dokumentirani su i brojni tragovi naseljavanja u kasnoj antici, a otkriveni su i ostaci nekropole. U grobovima su pronađeni naoružanje, predmeti nošnje, nakit, toaletni pribor te popudbina. Jedan od najznačajnijih nalaza predstavlja mač u koricama (gladius) tipa Mainz uz koji se nalazio pojas (cingulum). U grobove su položene posude s hranom i pićem te svjetiljke. U posudama su pronađene sjemenke žitarica i voća, najviše vinove loze koja se uzgajala na padinama Fruške gore. Grobovi se mogu datirati u prvu polovicu 1. st. i u njima su vjerojatno bili pokopani pripadnici lokalne aristokracije.
U istraživanjima je u cijelosti definirano sjeverno krilo, veličine 47,5x17,7 m, te ulazni objekt dvokatnog dvora knezova Iločkih koji je sredinom 15. st. podignuo Nikola Iločki. Razina podnica pokazuje kako se radilo o podrumskim prostorijama u koje se ulazilo stepenicama iz dvorišta. Na podnicima je izdvojen paljevinski sloj koji ukazuje na stradanje dvora u požaru tijekom opsade grada Iloka od kralja Vladislava II. Jagelovića u zimu 1494. godine ili pri turskom osvajanju 1526. godine. Zapune ukopa za temelje obodnih zidova sadržavale su nalaze novca Ladislav IV. (1440.-1457.) koji su važni za datiranje gradnje dvora. Pronađeni su ulomci polikromnih pećnjaka iz radionica u Regensburgu i Tirolu koji najvjerojatnije potječu iz viteške dvorane što se nalazila na katu. S turskom dominacijom mogu se povezati nalazi koji svjedoče kako se život odvijao oko dvora koji se, prema izvorima, nalazio u lošem stanju, posebice sjeverno krilo koje je krajem 17. st. u cijelosti razgrađeno. Najmlađe strukture svjedoče o obnovama koje su tijekom više od dva stoljeća poduzimali članovi obitelji Odescalchi.
Druga zona istraživanja obuhvatila je crkvu sv. Petra Apostola koja je zabilježena u pokusnim istraživanjima provedenim 50-ih godina 20. st. Crkva ima prostranu trodijelnu lađu s podnicom od opeka unutar koje je otkriveno šest pari masivnih stupova te oltarna menza. Na istočnom dijelu nalazila se poligonalna apsida, dok se na zapadnom pročelju uzdizao zvonik. Na obodnim zidovima crkve otkriveni su masivni kameni kontrafori, dok se između njih nalaze kosturni ukopi iz kasnog srednjeg i novog vijeka.
Literatura:
- Dizdar M., Šoštarić R., Jelinčić K., 2003, Ranorimski grob iz Iloka kao prilog poznavanju romanizacije zapadnog Srijema, Prilozi instituta za arheologiju u Zagrebu, vol. 20, 57-77.
- Dizdar, M., 2012, The Archaeological Background to the Formation of Ethnic Identities, u: The Archaeology of Roman Southern Pannonia, The state of research and selected problems in the Croatian part of the Roman province of Pannonia, Migotti, B. (ur.) BAR IS 2393, Oxford, 117-136.
- Horvat, Z., 2002, Analiza srednjovjekovne faze gradnje dvorca Odescalchi, Prilozi instituta za arheologiju u Zagrebu, vol. 19, 195-212.
- Jelinčić, K., 2003, Rimska keramika iz Iloka, Prilozi instituta za arheologiju u Zagrebu, vol. 20, 79-88.
- Ložnjak, D., 2002, Naselje bosutske grupe na iločkom Gornjem gradu, Prilozi instituta za arheologiju u Zagrebu, vol. 19, 63-78.
- Ložnjak Dizdar, D., 2004, Odnos daljske i bosutske grupe na prostoru hrvatskog Podunavlja početkom starijeg željeznog doba, Prilozi instituta za arheologiju u Zagrebu, vol 21, 19-35.
- Ložnjak Dizdar, D., 2007, Contribution to Understanding (Non)Existing Relations between Croatian Danube Region and Aegean at the Beginning of Second Millenium BC, u: Between the Aegean and Baltic Seas. Prehistory across Borders, Proceedings of the International Conference Bronze and Early Iron Age. Interconnections and Centemporary Developments between the Aegean and the Regions of the Balkan Peninsula, Central and Northern Europe, University of Zagreb, 11-14 April 2005, Galanaki, I., Tomas, H., Galanakis, Y., Laffineur R. (ur.), Univeriste de Liege, Histoire de l’ art et archeologie de la Grece antique, University of Texas at Austin, Program in Aegean Scripts and Prehistory, Liege, 315-322.
- Ložnjak Dizdar, D., 2011, Ilok, u: Starija faza kulture polja sa žarama u sjevernoj Hrvatskoj – novi izazovi, Dizdar, M., Ložnjak Dizdar, D., Mihelić S. (ur.), Arheološki muzej Osijek-Arheološki muzej Zagreb, Osijek, 241-243.
- Šoštarić R., Dizdar M., Kušan D., Hršak V., Mareković S., 2006, Comparative Analysis of Plant Finds from Early Roman Graves in Ilok (Cuccium) and Šćitarjevo (Andautonia), Croatia, A Contribution to Understanding Burial Rites in Southern Pannonia, Collegium Antropologicum, 30,2, Zagreb, 429-436.
- Tomičić Ž., 2003, Na tragu srednjovjekovnog dvora knezova Iločkih (Újlaky), Prilozi instituta za arheologiju u Zagrebu, vol. 20, 56-76.
- Tomičić Ž., 2004, Regensburg-Budim-Ilok kasnosrednjovjekovni pećnjaci iz dvora knezova Iločkih dokaz sveza Iloka i Europe, Prilozi instituta za arheologiju u Zagrebu, vol. 21, 143-176.
- Tomičić Ž., 2007, Nove spoznaje za skicu arheološke podloge grada Iloka, Gazophylacium. Časopis za znanost, umjetnost, gospodarstvo i politiku god. XII/1-2, Zagreb, 11-17.
- Tomičić Ž., 2008, Prilog istraživanju srednjovjekovnog grada Iloka, u: Renaissance – Relations. Hungary and Europe in the 15-16th Century, Font, M., Jankovits, L., Fedelas T. (ur.), Pécsi Tudomanyegyetem BTK Középkori és Koraújkori Történeti Zanszék, Pécs, 20-41.
- Tomičić Ž., 2009, Uz nalaze kalupa za pećnjake iz Loka, u: Etnolog Vitomir Belaj, Zbornik radova povodom 70. rođendana Vitomira Belaja, Petrović Leš, T. (ur.), FF Press, Zagreb, 113-128.
- Tomičić Ž., 2009, O ponekim arheološkim svjedočanstviam kasnosrednjovjekovne pismenosti u kontinentalnom dijelu Hrvatske, u: Humanitas et literae ad honorem Franjo Šanjek, Zbornik u čast akademika Franje Šanjeka, Slišković, S., Čoralić, L. (ur.), Kršćanska sadašnjost i Dominikanska naklada, Zagreb, 747-776.
- Tomičić Ž., 2011, Arheološka svjedočanstva o postojanju knjiga na dvoru vojvoda Iločkih u Iloku, Rad HAZU-a. Razred za društvene znanosti 48, Zagreb, 11-29.
- Tomičić Ž., 2011, Neue Erkenntnisse über die mittelalterliche Schicht der Stadt Ilok (Újlak). Beitrag zu den Verbindungen zwischen Ungarn und Europa in der Renaissance, Specimina Nova. Pars Prima. Sectio Mediaevalis, VI, Pécs, 187-208.
