Gora – crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije
Naselje, grad, županija: Gora, Petrinja, Sisačko-moslavačka
Vrsta lokaliteta: crkve s grobljima
Razdoblje: antika, srednji vijek, novi vijek
Vrsta istraživanja: zaštitno iskopavanje
Nositelj istraživanja: Institut za arheologiju
Voditelji istraživanja: Juraj Belaj
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije nalazi se u selu Gora na Banovini, uz jednu od najvažnijih srednjovjekovnih prometnica koja vodi od Petrinje za Glinu i Topusko te dalje prema Jadranu. Burna prošlost crkve obilježena je promjenama posjednika, među kojima se ističu viteški redovi templari i ivanovci. Radi cjelovite obnove crkve minirane u Domovinskome ratu pokrenuta su arheološka istraživanja. Prvu fazu istraživanja obavio je 1997., 1998. te 2003. godine Hrvatske restauratorski zavod. Kao svojevrsni nastavak tih istraživanja, od jeseni 2008. do jeseni 2011. godine izvršena je druga faza arheoloških istraživanja crkve koja je proveo Institut za arheologiju. Ova zaštitna istraživanja vršena su s vanjske strane temelja ranogotičke, od templara podignute crkve, a istražena su i dva rova istočno i zapadno od crkve te prostor sakristije.
Osim zanimljivih arhitektonskih elemenata iz različitih doba – od apside starije, romaničke crkve do novovjekih dogradnji – istražena su i 424 groba, koji se okvirno mogu datirati u novovjekovno razdoblje (mlađa faza), zatim u vrijeme trajanja gotičke faze crkve (srednja faza) te, konačno, u vrijeme prije izgradnje gotičke crkve, odnosno za vrijeme ukopavanja oko romaničke crkve (najstarija faza pokapanja). Veliku su pažnju na sebe privukli pronađeni pokretni nalazi iz svih faza ukopavanja, no najzanimljiviji su oni koje su iza sebe ostavili viteški redovi – templari i ivanovci. Vremenu ivanovaca pripadaju, primjerice, dva primjerka srebrnog denara ugarsko-hrvatskoga kralja Ludovika I., srebrni pečatni prsten s motivom ljiljana te dvije lijevane okrugle jednodijelne pređice s po jednim trnom pronađene na kukovima jednog pokojnika. Iza templara su nam također ostali neki primjerci novca, primjerice picolo odn. zdjeličasti denar nekoga mletačkog dužda (Enrico Dandolo?) te srebrni slavonski banovac vjerojatno kralja Ladislava IV. Kumanca. Tu je i različito kositreno prstenje te brončana kopča s nizom perli" (njem. Perlstab) na vanjskoj prečki. No osobito se ističu dva nalaza &ndash rezbarena koštana pređica u obliku dva zrcalno postavljena lava koji se dodiruju šapama te okrugli broš s beneventskim pismom ugraviranim zaštitnim natpisom: AVeMAInLNROAICS. Taj natpis se može dijeliti na dva dijela, pri čemu bi AVE MA bilo skraćeno od Ave Maria, dok bi InLNROAICS bila invokacija za: In Laude Nostri Regi Omnipotenti Altissimi Jesui Christi Salvatori("U Slavu Našemu Kralju Svemogućem Svevišnjem Isusu Kristu Spasitelju").
U grobovima najstarije faze pokapanja nađeni su neki nalazi tipični za bjelobrdsku kulturu (S-karičice i prstenje) te tri frizatika s kraja 12. ili početka 13. stoljeća. Kod pojedinih je grobova ustanovljena i svojevrsna kamena obloga ili barem po jedan poveći kamen postavljen iznad glave pokojnika. Ovaj najstariji horizont grobova ostatak je groblja one slavenske (odnosno hrvatske) zajednice koja je svoje pokojnike ukapala ovdje oko romaničke crkve Blažene Djevice Marije. Dakle, u istraživanjima je pronađen materijalni trag crkve te pripadajuće groblje domaćega, tek pokrštenog stanovništva iz vremena prije dolaska templara. Ovo je vjerojatno bilo središte crkvene, ali istodobno još i plemenske župe u Gori.
Literatura:
- Belaj, J., Sirovica, F. 2012, Arheološka istraživanja crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u Gori od 2008. do 2011. godine. Annales Instituti archaeologici, VIII, 58–62.
- Belaj, J. 2011, Prikaz arheoloških istraživanja crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u Gori tijekom 2008. i 2009. godine, Antiquam fidem. Zbornik radova sa znanstvenog simpozija o Sisačkoj biskupiji, Tepert, D., Jurić, S. (ur). Sisak, 3. – 4. 12. 2010., Sisak, 121–147.
