Terenska istraživanja Instituta

Mala Črešnjevica – crkva Sv. Martina

Crkva je podignuta na srednjovjekovnom visinskom gradištu, istaknutom položaju u selu Mala Črešnjevica. Središnja zaravan na vrhu prirodnog brežuljka koji dominira širom okolicom utvrđena je jarkom i zemljanim bedemom (najbolje očuvanim s istočne strane). Na najvišoj koti gradišta danas se nalazi pravoslavna crkva 318 Bogonosnih otaca, oštećena tijekom Domovinskog rata. Uslijed požara uzrokovanog eksplozivima, uništen je krov i strop apside i lađe, a oštećeni su gornji dijelovi zidova. Pravoslavna crkva je preuzela zemljište u 17. stoljeću i podigla svoju crkvu očito na ostacima srednjovjekovne, gotičke građevine. Izvorna crkva bila je manjih dimenzija. Za vrijeme baroka je povišena i proširena dogradnjom zapadnog pročelja sa zvonikom, a došlo je i do intervencije u arhitekturi interijera crkve. Gotička struktura prepoznatljiva je u načinu gradnje zidova (tipičan gotički slog polaganja opeka), a restauratorskim radovima otkriveni su i karakteristični gotički prozori. Vidljiva gotička struktura iznad površine zemlje pokazuje da se radilo o maloj seoskoj jednobrodnoj sakralnoj građevini s pravokutnim svetištem. Crkva Sv. Martina spominje se već 1334. godine u popisu župa Zagrebačke biskupije. Arheološkim istraživanjem ustanovljeno je kako gotička jednobrodna sakralna građevina s pravokutnom apsidom ima i stariju fazu gradnje. Otkriveni su ostaci starije polukružne apside za koju, u sadašnjem stadiju istraživanja, nije ustanovljeno radi li se o prvoj gotičkoj ili o još starijoj fazi gradnje. Nakon faze gradnje crkve s polukružnom apsidom, ustanovljene su još dvije gotičke faze te više baroknih i mlađih faza. Oko crkve nalazi se kasnosrednjovjekovno groblje. Pokojnici su ukopavani i unutar gotičkog gabarita crkve pri čemu je većina grobnih cjelina oštećena kasnijim intervencijama.