Prepoznavanje arheoloških lokaliteta daljinskim istraživanjem
Poradi specifičnosti hrvatskog prostora – koji dijelimo na nizinsku, primorsku i gorsku regiju – potrebno je za svaku definirati najprikladniji način otkrivanja i proučavanja arheoloških ostataka metodom daljinskog istraživanja. Za svaki prostor određeni su dijelovi intenzivnijeg proučavanja zračnih snimaka gdje bi se utvrdila pravila na koji način se pojedini lokaliteti uočavaju na različitim snimkama. Nakon toga bi se pristupilo analizama širih prostora na raspoloživim mrežnim preglednicima (Geoprtal, ARKOD, Google Earth, ciklička snimanja Državne geodetske uprave) te zračnim snimanjem kosih snimaka.
Lokalitet:
- Mala Luka (Krk)
Literatura:
- Šiljeg, B. 2008, Arheološko istraživanje lokaliteta Mala luka i Baška na Krku 2007., Annales Instituti archaeologici IV, 84–87.
- Tkalčec, T., Karavanić, S., Šiljeg, B., Jelinčić, K. 2007, Novootkrivena arheološka nalazišta uz rječicu Veliku kod mjesta Majur i Ladinec, Cris IX/1, 5–25.
- Šiljeg, B., Kalafatić, H. 2015, Zračna arheologija u istočnoj Slavoniji 2014. godine, Annales Instituti Archaeologici, XI, 135-141.
- Kalafatić, H., Šiljeg, B. 2016, Everything fears time, but time fears the circles: 7 thousand years old prehistoric enclosures in landscape of southern Carpathian basin, in: P. Kołodziejczyk, B. Kwiatkowska-Kopka (eds.), Landscape in the past and forgotten landscapes, Cracow Landscape Monographs, Vol. 2, 111-121.
- Šiljeg, B., Kalafatić, H. 2016, Zračno rekognosciranje, Osječko-baranjska županija 2015. godine, Annales Instituti Archaeologici, XII, 213-222.
- Šiljeg, B., Kalafatić, H. 2016, Aerial Archaeology of Eastern Slavonia, Croatia, Archeologia Aerea – Studi di Aerotopografia Archeologica, Vol. 10, Rome (prihvaćeno za tisak)