Završena istraživanja

en

Prapovijesni identitet prvih zemljoradničkih populacija kontinentalne Hrvatske

Istraživanja geneze i kontinuiteta razvitka najstarijih zemljoradničkih kultura u kontinentalnoj Hrvatskoj kao dijelu južnopanonskog prostora omogućuju do sada nepoznate znanstvene spoznaje o postanku prvih neolitičkih i eneolitičkih kultura na tlu Europe. Posebna pozornost obratit će se znanstvenoj valorizaciji kontinuiranog razvitka autohtonih zajednica na prijelazu mezolitika u rani neolitik. Naselje na Galovu u Slavonskom Brodu ključni je lokalitet u spoznajama o početku razvitka starčevačke kulture - stupnju Linear A, po prvi puta do sada apsolutno kronološki datiran u 6100 - 5300 cal BC. Istraživanje ovog naselja pruža brojne mogućnosti novih znanstvenih spoznaja o neolitizaciji Europe. U sustavno istraživanom lokalitetu starčevačke kulture otkrivene su dvije faze razvoja naselja i nova dimenzija organizacije života - izdvojen ritualno-ukopni prostor. Uz neobično sahranjene pokojnike (tri bez glave i lica) izdvajaju se brojni žrtvenici i unikatni primjerci zoomorfne plastike. Otkriće bijelo slikanih motiva na glinenom posuđu pomiće granicu rasprostiranja naselja s osobinama bijelog Linear A stupnja prema zapadu, što ukazuje da je osim istočne egzistirao i u prostorima središnje Slavonije. Drugi ključni lokalitet je Pepelana, tel s 8 horizonata, gdje je ustanovljen i novoimenovan stupanj Linear C starčevačke kulture i kasno neolitički horizont Pepelana tip sopotske kulture. Novom valorizacijom tela razjasnit će se i upotpuniti mnoge praznine u genezi i kronologiji eneolitičkih kultura zapadnog dijela kontinentalne Hrvatske; starčevačkoj, malokorenovskoj, sopotskoj-Pepelane tip i brezovljanski tip kao i Retz-Gajary kulturi. U problemu geneze i kronologije eneolitika mora se računati s fazom Sopot 4 koja odgovara Lengyelu 3 i Tiszapolgar kulturi u Mađarskoj. U srednjem eneolitiku su prisutne lasinjska i Retz-Gajary. Tek od početka kasnog eneolitika u Slavoniji se pojavljuje badenska kultura, koju slijedi kostolačka i vučedolska. U SZ Hrvatskoj Retz-Gajary k. traje produženo do vučedolske na kraju eneolitika i početku ranog brončanog doba. Neke od ovih hipoteza namjeravaju se isčitati na materijalu s tela Pepelana. Interdisciplinarne analize uzoraka iz Galova u Slavonskom Brodu razjasnit će početke domestikacije i prikazat će sliku biljnog i životinjskog svijeta toga vremena. Analizama metodom 14C odrediti će se vremenske skale neolitizacije jugoistočne Europe, te razvitka kultura tijekom neolitika i eneolitika južnopanonskog prostora.

Zorko Marković

Literatura:

done_all

Ova stranica koristi kolačiće. Neki od tih kolačića nužni su za ispravno funkcioniranje stranice, dok nam drugi služe za praćenje korištenja stranice radi poboljšanja korisničkog iskustva. Za više informacija pogledajte našu Uporabu “Kolačića”.

Obavezni kolačići

toggle_off

Kolačići koji su nužni za ispravno funkcioniranje stranice. Moguće ih je onemogućiti u postavkama preglednika.

Analitički kolačići

toggle_on

Kolačići koji služe za praćenje korištenja stranice radi poboljšanja korisničkog iskustva.