Multidisciplinarna istraživanja topografije i krajolika antičkoga Ridera (Danilo, Šibenik)
Institucije nositelji: Institut za arheologiju, Institut za Arheologiju Sveučilišta kardinala Stefana Wyszyńskog u Varšavi, Muzej grada Šibenika
Voditelji: dr. sc. Ana Konestra, dr. hab. Fabian Welc, prof. UKSW, Toni Brajković, viši kustos
Tema: Okoliš i kulturni krajolici
Trajanje: XXX
Antički lokalitet na području Danila obuhvaća više položaja u Danilskom polju, na brdu Gradina i u njenom podnožju, od kojih je najznačajniji, odnosno najbolje istražen, onaj na lokaciji Stari šematorij, no prapovijesni i antički ostaci povezani uz zajednica Ridita protežu se na znatno širem području. Međutim, osim u slučaju Starog šematorija, ovi položaji nisu bili obuhvaćeni sustavnim istraživanjima te su raster, protezanje i organizacija rimskoga grada – Municipija Ridera - i njegove okolice još uvijek uglavnom nerazjašnjeni. Također, kako na samom lokalitetu Šematorij, tako i na nekim drugim položajima utvrđeni su važni nalazi iz srednjovjekovnoga razdoblja. Unatoč opsežnim istraživanjima koja su se provodila u drugoj pol. 20. st., topografija antičkoga Ridera te njegov odnos s predantičkim naseljem na Gradini, kao i eventualno daljnje korištenje prostora potonje, i dalje su nedovoljno poznati.
Suradnjom Muzeja Grada Šibenika, Instituta za arheologiju Sveučilišta Cardinal Stefan Wyszynski iz Varšave i Instituta za arheologiju u Zagrebu osmišljen je program integriranih multidisciplinarnih istraživanja na području danilskoga polja i Gradine s ciljem definiranja značajki krajolika, utvrđivanja areala protezanja antičkih struktura i odnosa visinskoga naselja s kasnijim rimskim municipijem. U sklopu osmišljenih aktivnosti pažnja će se posvetiti krajoliku kao okviru unutar kojeg se smještaju predantički i antički Rider te njegovom utjecaju na kasniji razvoj naselja, kao i utjecaju okoliša na očuvanje i mogućnost prepoznavanja antičkih ostataka što je preduvjet za izbor istraživačkih metoda. Koristeći se suvremenim nedestruktivnim, daljinskim i geoarheološkim metodama – zračno snimanje, Lidar, geofizička snimanja georadarom i magnetnom metodom, geološke bušotine, reambulacija i analiza podataka unutar GIS sustava –dokumentirat će se široko područje Danila i nastojati utvrditi suodnos krajolika i naselja, kao i same značajke naseljavanja od razdoblja korištenja Gradine te kroz antičko i kasnoantičko razdoblje. Rezultati istraživanja trebali bi tako pružit potpuniju sliku arheološke baštine ovoga područja te omogućiti osmišljavanje daljnjih istraživanja te aktivnosti zaštite, valorizacije i prezentacije lokaliteta.
Zajedničke istraživačke kampanje koje se provode od 2019. g. već su omogućile prikupljanje raznolikog seta podataka koji je objedinjen unutar GIS-a, a započeta je i sustavna digitalizacija terenske i nacrtne dokumentacije te analiza ranije prikupljenih pokretnih nalaza.
