Arheološka topografija otoka Raba
Institucije nositelji: Institut za arheologiju, Institut za arheologiju Sveučilišta kardinala Stefana Wyszyńskog u Varšavi
Voditelji: dr. sc. Ana Konestra, dr. hab. Fabian Welc, prof. UKSW
Tema: Okoliš i kulturni krajolici
Trajanje: XXX
Projekt "Arheološka topografija otoka Raba" pokrenut je 2013. g. uz potporu Konzervatorskog odjela u Rijeci s ciljem provedbe terenskih pregleda te kartiranja i dokumentiranja arheoloških lokaliteta otoka Raba uzimajući u obzir sva prapovijesna i povijesna razdoblja. Od 2016. g. projekt se provodi u suradnji s Institutom za arheologiju Sveučilišta kardinala Stefana Wyszyńskog u Varšavi, što je doprinijelo multidisciplinarnom pristupu projekta.
Otok Rab izabran je kao poligon za razumijevanje interakcija čovjeka i okoliša kroz dugo trajanje prvenstveno zbog njegovih geomorfoloških značajki, relativno malih dimenzija i postojanja ranijih znanstvenih spoznaja. Također, s obzirom na manjak detaljnih arheoloških pregleda širega kvarnerskog područja, detaljna arheološka topografija Raba može, uzimajući u obzir sve specifičnosti otočne sredine ali i njezinu umreženost s okolnim arhipelagom i obalom, poslužiti i kao regionalni case study i pokazatelj određenih trendova.
Početnim kampanjama projekta provedeni su terenski pregledi većeg dijela otoka, prikupljeni su povijesni i literaturni podaci te je kartirano i dokumentirano stotinjak lokaliteta, većim dijelom ranije ne evidentiranih, kao i pojedinačnih arheoloških pokazatelja i nalaza. U sklopu projekta uspostavljen je GIS sustav s ad hoc kreiranom bazom podataka koja, uz niz podloga (povijesni katastar, recentna kartografija, geološke i pedološke karte i sl.), omogućava raznovrsne daljnje analize prikupljenih podataka. To je omogućilo, od 2015. g., planiranje i provedbu probnih sondiranja na izabranim lokalitetima te prve reambulacije podmorja. Uz nastavak sustavnih terenskih pregleda različitih otočnih zona uz dokumentiranje novoevidentiranih arheoloških pokazatelja, od 2016. g. u sklopu projekta provode se daljinska, nedestruktivna te geoarheološka istraživanja, a u posljednjim se kampanjama projekta intenzivirao rad na prikupljanju geoloških uzoraka te provođenju sustavnih geofizičkih mjerenja kojima je dosad obuhvaćeno više arheoloških zona i pojedinačnih lokaliteta. Upravo su potonja omogućila organizaciju sustavnih sondiranja na području Lopara, preciznije na rimskom ruralnom naselju u uvali Podšilo te na željeznodobnom naseobinskom lokalitetu Kaštelina na rtu Stolac.
Rezultati projekta prezentirani su široj javnosti izložbom Arheološka topografija - putovanje kroz prošlost Loapra (2014. g.) koja je prilagođena i nekoliko godina uzastopno postavljana na otvorenom u Loparu. Također, rezultati dosadašnjih istraživanja korišteni su u sklopu projekta "Rab archaeological (t)races", pokrenutim unutar programa "27 susjedstava" Rijeka 2020 - Europska prijestolnica kulture, kojim su definirane i uređene tri rekreativno-edukativne staze koje se prostiru trima arheološki značajnim otočnim zonama te uz standardnu signalizaciju i mobilnu aplikaciju posjetiteljima pružaju podatke o lokalitetima i specifičnostima otočnoga krajolika.
Istraživanja u sklopu projekta dosad su financirana sredstvima Ministarstva kulture i medija RH (2013.-2019. g.), lokalnih zajednica, posebice Centra za kulturu Lopar te Sveučilišta kardinala Stefana Wyszyńskog u Varšavi i Instituta za arheologiju. Projekt "Rab archaeological (t)races" pokrenut je na inicijativu Centra za kulturu Lopar, uz uključivanje lokalnih zajednica, TZ Grada Rab i TZ Općine Lopar te Pučkog otvorenog učilišta Rab, dok je Institut za arheologiju, uz Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka sudjelovao kao projektni partner i stručni suradnici.
