Saša Kovačević je rođen 1974. u Njemačkoj. Nakon općeg i srednjoškolskog obrazovanja završenog u Republici Hrvatskoj, godine 1992. upisuje dvopredmetni studij povijesti i arheologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Dodiplomski studij arheologije završava 2000. godine obranom diplomske radnje „Pregled arheoloških nalazišta i nalaza grupe Martijanec – Kaptol” kod mentorice prof. dr. sc. Nives Majnarić Pandžić. Iste godine upisuje poslijediplomski studij prapovijesne arheologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od studija sudjeluje u brojnim terenskim arheološkim istraživanjima sustavnog i zaštitnog karaktera i to kao član ekipe raznih ustanova.
U ljeto 2000. zapošljava se u Institutu za arheologiju u Zagrebu. Magistarski rad “Naseljenost sjeverozapadne Hrvatske u starijem željeznom dobu” pod mentorstvom prof. dr. sc. Nives Majnarić Pandžić brani 2004. U srpnju 2009. obranio je doktorsku disertaciju pod nazivom „Infrastruktura naselja starijega željeznog doba u Podravini” pod mentorstvom dr. sc. Hrvoja Potrebice. Poslije provedenog postupka napredovanja, 2010. postaje znanstveni suradnik u Institutu za arheologiju. 2012. boravi na tromjesečnoj istraživačkoj stipendiji na Institutu za prapovijesnu arheologiju (Institut für Prähistorische Archäologie) FU Berlin. Sudjeluje više godina u sustavnim arheološkim istraživanjima Instituta za arheologiju u Zagrebu. S dr. sc. Minichreiter suvoditelj je istraživanja 2001. u Novoj Bukovici na položaju Sjenjak, a od 2002. godine samostalno vodi terenska istraživanja kasnobrončanodobnog i kasnolatenskog naselja na Sjenjaku. 2007. godine sondira prapovijesni lokalitet u Torčecu na položaju Međuriče, čime se nakon duljeg vremena pozornost stručne javnosti ponovo obraća na problematiku naselja starijega željeznog doba u koprivničkoj Podravini. Znanstveni rad dr. S. Kovačevića usmjeren je k proučavanju prapovijesnih naselja i pratećih naseobinskih nalaza, prije svega iz razdoblja starijega željeznog doba u južnopanonskom području, posebno uz rijeku Dravu. Pri tome, osnovno težište istraživanja bit će stavljeno na izgled i infrastrukturu naselja, te njihov međuodnos i hijerarhiju, kao i na karakteristične pokretne nalaze i kulturu svakodnevnice.