Mateja Hulina rođena je 1986. god. u Zagrebu. Prediplomski studij arheologije i antropologije završila je 2008., diplomski studij prapovijesne arheologije 2011., a doktorirala je 2020. godine s temom Prehrambene navike neolitičkoga stanovništva na području Hrvatske na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Tijekom i nakon studija sudjelovala je na arheološkim istraživanjima u suradnji s Filozofskim fakultetom u Zagrebu, Institutom za arheologiju, Muzejom Brdovec, tvrtkama Delmat-Galiot d.o.o., Geoarheo d.o.o. i drugima. Radila je na Institutu za arheologiju 2014.-2016. kao suradnik-zamjenik voditelja arheoloških istraživanja i 2019.-2020. kao suradnik u knjižnici. Tijekom doktorskog studija boravila je na Max Planck Institutu za evolucijsku antropologiju u Leipzigu i na Sveučilištu u Tübingenu gdje je učila i obavljala analize organskih ostataka iz keramike i pridružila se istraživačkoj grupi dr. sc. Cynthianne Spiteri. Također je sudjelovala na radionicama vezanim uz primjenu kemijskih analiza u arheologiji (Paleodietary worskhop, Pyrolisyis training course).
Zaposlila se kao viši asistent na Institutu za arheologiju 2022. godine. Suradnica je na projektima HRZZ Djetinjstvo u protopovijesti na jugu Karpatske kotline (IP 2019-04-2520), voditeljice Darije Ložnjak Dizdar i Transferno područje od Sutle preko srednjeg toka Save tijekom brončanog i željeznog doba (UIP-2020-02-7127), voditeljice Janje Mavrović Mokos (FFZG) te na bilateralnom projektu Od pepela do uvida – stvaranje standariziranih obrazaca za proučavanje spaljenih ostataka u arheologiji financiranog u okviru znanstveno-tehničke suradnje HR-AU 2024-2025, voditeljice Petre Rajić Šikanjić (Institut za antropologiju).
Znanstveni interes vezan joj je u prvome redu za prehranu i svakodnevni život ljudi u prapovijesti, keramiku, organske ostatke na keramici i primjenu kemijskih analiza u arheologiji.
Članica je The International Society for Biomolecular Archaeology (ISBA).