Europski dani arheologije/#Archeorama
19. 6. 2020. — 21. 6. 2020.
U sklopu Europskih dana arheologije / Journées Européennes de l’archéologie / European Archaeology Days pridružite nam se u interaktivnim radionicama koje se organiziraju u sklopu projekata financiranih od strane Hrvatske zaklade za znanosti te u zabavnim aktivnostima za mlađu djecu (bojanka i dvojezična osmosmjerka).
https://journees-archeologie.fr/c-2020/lg-en/croatia/map
IGRA: PRIČE I SLIKE O DJECI U PROTOPOVIJESTI
CILJANA SKUPINA: DJECA 11 GODINA +
Protopovijest je vrijeme ljudske prošlosti od brončanog doba do grčke kolonizacije ili rimskih osvajanja na prostoru Hrvatske kada se pojavljuju pisani izvori.
Kakav život su djeca tada živjela?
O životu djece u tom razdoblju malo znamo, a arheološki izvori u kojima se mogu prepoznati tragovi djece su grobovi. U protopovijesno vrijeme na prostoru sjeverne Hrvatske pokojnike su spaljivali. Arheološkim istraživanjima otkriveni su ljudski ostaci i predmeti koji su bili položeni u grob s djetetom. Antropolozi proučavaju ljudske spaljene ostatke i mogu odrediti dob djeteta. Najčešće nema podataka o uzroku smrti. Spol djeteta ne može se odrediti na spaljenim ostacima. Arheolozi prema predmetima u grobu određuju vrijeme kada je grob nastao i tumače zašto su baš ti predmeti stavljeni u grob. Arheolozi pričaju priče o prošlosti. Ispričaj i ti svoju priču o djetetu koje je stvarno postojalo u dalekoj prošlosti.
Napiši priču ili nacrtaj zgodu iz života svoga lika, sam možeš pretpostaviti kojeg spola je bio i možeš dati i ime djetetu iz kasnog brončanog ili mlađeg željeznog doba.
.
Rimska vojska
Nositelji projekta:
Institut za Arheologiju, Zagreb u suradnji Ženska opća gimnazija Družbe sestara milosrdnica (ŽOG), Zagreb
Tema 1: Interaktivni plan rimskog vojnog logora
Tema 1: Interaktivna karta Dunavski limes u Hrvatskoj
Na platformi thinglink razvijamo digitalne obrazovne sadržaje na temu rimskog vojnog logora i dunavskog limesa.
Radionice se sastoje od uvodnog opisa vojnog logora/dunavskog limesa na koje se nastavlja interaktivna podloga kojom će se moći saznati više o dijelovima logora odnosno o lokalitetima na limesu. Svaka nas poveznica uz kratak opis odvodi na još jednu aktivnost – križaljku, memory, informaciju o lokalnoj atrakciji (Kopački rit npr.)
Tematika vezana uz Rimsku vojsku u sebi isprepliće svih pet domena koje su određene novim Kurikulumom za povijest (društvo, ekonomija, znanost i tehnologija, politika te filozofsko-religijsko-kulturno područje). Ove su teme idealna podloga za pronalazak novih spoznaja te utvrđivanje već postojećih o antičkom svijetu i društvu uopće. Rimski limes, s posebnim osvrtom na Dunavski limes u Hrvatskoj, još više približava sliku o Antičkom Rimu na područjima naše zemlje. Oživotvoruje rimski život i borbu za održavanje i ne samo održavanje nekadašnjeg moćnog rimskog imperija u „lijepoj našoj“.
Radionice se izvode u sklopu Programa popularizacije znanosti Instituta za arheologiju i uspostavnog projekta Život na rimskoj cesti – komunikacije, trgovina i identiteti na rimskim cestama u Hrvatskoj od 1. do 8. st. LRR (UIP-05-2017-9768) financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost.
Interaktivni plan rimskog vojnog logora
Interaktivna karta Dunavski limes u Hrvatskoj
.
Oboji svog avarskog ratnika!
Avari i danas predstavljaju jedan od najfascinatnijih fenomena u srednjovjekovnoj prošlosti srednje Europe. Avarska materijalna kultura ostavila je svoj trag, prije svega, preko 60000 grobova, od kojih dvije trećine pripadaju razdoblju 8. stoljeća, što je čini jednom od najbolje dokumentiranih ranosrednjovjekovnih kultura u Europi. Dolasku Avara u Karpatsku kotlinu 567. godine pripisuju se dvije važne promjene u Europi: pojava novih tehnoloških rješenja u opremi i načinu ratovanja (teška konjica) te ekspanzija Slavena srednjom i južnom Europom. U Hrvatskoj, većina avarodobnih lokaliteta nalazi se u Istočnoj Slavoniji, a primijećene su i neke posebnosti, kao na primjer, bojanje ukrasnih okova pojasa u plavu boju (Nuštar – dvorac Khuen Belassy). Na ovoj radionici djeca će se moći upoznati s Avarima bojanjem/stvaranjem svojeg ratnika!
Trajanje: 30 minuta
.
Neolitička dvojezična osmosmjerka
Pronađite deset arheoloških neolitičkih riječi…
U neolitiku (mlađem kamenom dobu) korištene su samo kamene i koštane alatke, a korišteni su i koštani ukrasi. Rađene su drvene kuće (kuće s drvenom konstrukcijom) koje su se u pojedinim naseljima obnavljale u slojevima jedan iznad druge te su tako nastajala naselja koja danas vidimo kao umjetne brežuljke (telovi). Kod arheoloških iskopavanja sve ove slojeve naseljavanja kroz duže vrijeme zovemo stratigrafija.
U kućama se koristilo keramičko posuđe među kojim su grube i velike posude u ranom neolitiku bile s vanjske strane ukrašene barbotinom, tj. nanesenom glinenom pastom od koje su se formirali ukrasi, a to je također omogućavalo da površina posuda ostane gruba radi lakšeg rukovanja.
…i naučite ih na engleskom!
.
Uz Europske dane arheologije pozivamo Vas na otvorenje izložbe
TAJNE ŽELJEZA
u petak, 19. lipnja 2020. godine u 19,00 sati
u Galeriji Koprivnica (Zrinski trg 9/I).
Željezo kao materijal kojim su naši preci kroz više povijesnih razdoblja oblikovali predmete korištene u svojoj svakodnevnici oduvijek je plijenilo pozornost stručne i znanstvene javnosti te šire publike. Proces dobivanja željeza iz željezne rude koja se nalazi u prirodi zahtjevan je postupak koji je podrazumijevao dobro poznavanje čitavog procesa, od pronalaska i prikupljanja kvalitetne rude u prirodi, preko izgradnje talioničkih peći pa sve do taljenja kojim se na visokim temperaturama ekstrahirao poluproizvod (tzv. bloom). Tek po primarnom kovanju proizvod je bio pogodan za obradu i oblikovanje predmeta od strane kovača. Izložba predstavlja rezultate interdisciplinarnog projekta TransFER u okviru kojega su je organizirali Muzej grada Koprivnice i Institut za arheologiju, potpomognuta je sredstvima Grada Koprivnice, a otvorena je do 12. srpnja 2020. godine.
