Virje – Volarski Breg/Sušine

Naselje, grad, županija: Virje, Koprivničko-križevačka županija

Vrsta lokaliteta: naselje, talionička radionica

Razdoblje: prapovijest, kasna antika, rani i razvijeni srednji vijek

Vrsta istraživanja: sustavno

Nositelj istraživanja: Institut za arheologiju (2008., 2010., 2012., 2013.) u suradnji s Muzejom grada Koprivnice (2012.)

Voditelji istraživanja: dr. sc. Tajana Sekelj Ivančan (2008., 2010., 2012., 2013.)

Arheološki lokalitet Volarski breg nalazi se desno uz cestu koja vodi od Virja prema Molvama u Koprivničko-križevačkoj županiji. Čitav prostor, koji čine tri vrlo niska brežuljka, bogat je površinskim arheološkim nalazima koji ukazuju da je lokalitet, poznat još od 1980-ih godina prošlog stoljeća, bio zaposjedan kroz više povijesnih razdoblja.

Pažnja arheologa ponovno je usmjerena na lokalitet nakon oranja 2007. godine kada su na površini oranice bile vidljive tamnije mrlje zemlje te veća koncentracija crvenog lomljenog lijepa, zgure i keramičkih sapnica, što je ukazivalo, osim naseobinskog, i na drugačiji karakter nalazišta. Poduzetim istraživanjima u 2008. istraženi su ostaci radionice za obradu metala s talioničkim pećima i jamama iz ranoga srednjeg vijaka. Evidentirani su ostaci pet peći za taljenje željezne rude in situ, pet okruglih jama sa zapečenim dnom, jedna polukružna tvorevina, najvjerojatnije ostatak neke ograde, te više ostataka drvenih stupova

Prema zamijećenim pozicijama površinskih nalaza tijekom 2008. smještenih sjevernije od sonde, zaključeno je da se i na tom položaju nalaze ostaci peći i objekata koji su zbog intenzivne poljoprivredne obrade u neposrednoj opasnosti od uništenja. Zbog toga su tijekom 2010. poduzeta iskopavanja kada su istraženi ostaci ranosrednjovjekovnog naselja te ostaci talioničke radionice. U nastavku istraživanja na istom položaju tijekom 2012. istražena je površina na kojoj su se nalazile veće arheološke cjeline kružnog tlocrta sa zapečenim dnom koje su bile zatrpane odbačenom zgurom i lijepom iz radionice. Čini se kako je njihova primarna funkcija bila za izradu drvenog ugljena, neophodnog u procesu taljenja željezne rude.

Rekognosciranjem okolnog područja tijekom 2012. otkriven je još jedan položaj s jednakim površinskim nalazima te su odmah provedena manja, probna iskopavanja i na toj, novoj poziciji zvanoj Sušine. Pronađeni su ostaci naselja iz razvijenoga srednjeg vijeka, te dio radioničkog kompleksa od kojeg je znatnu površinu pokrivao odlagan otpad iz radionice. Analiza radioaktivnog ugljika prikupljenog iz cjelina istraženih tijekom 2010. i 2012. godine pokazala je da se u tom dijelu nalazišta radi o talioničkim radionicama iz vremena kasne antike. Tijekom 2013. godine dio nalazišta na Sušinama je geofizički sniman te se na temelju tih rezultata otvorila površina od 300 m2. U istraženom radioničkom kompleksu zahvaćeni su rubni dijelovi radionice s ostacima peći koje se vjerojatno prostiru i šire, a znatnu površinu pokrivao je i odlagan otpad iz radionice. U sjeverozapadnom pak dijelu iskopa istražena je izdužena prapovijesna tvorevina koja je obilovala keramičkim ulomcima iz latenskog razdoblja, dok su u manjoj sondi istraženi dijelovi ranosrednjovjekovnog naselja.

Dosadašnja istražena površina arheološkog nalazišta Virje – Volarski breg/Sušine iznosi 2811 m², a planira se nastavak kako geofizičkih tako i arheoloških istraživanja i u 2014. godini.

Literatura:

• SEKELJ IVANČAN, T., Primarna obrada željeza: primjer talioničke radionice u Virju, predavanje: Znanstveni skup Hrvatskog arheološkog društva i Gradskog muzeja Bjelovar: Arheološka istraživanja Bjelovarsko-bilogorske županije i okolnih krajeva, 3. – 7. 10. 2016., Bjelovar 2016: 5-6.
• SEKELJ IVANČAN, T., Iron production in Croatia, with special regards to Virje – Volarski breg (8th-9th century), lecture: International symposium: Archaeological remains of the Early Medieval ceafts, with special regards to the iron production and smithing (8th-10th century), September 21, 2016, Szeged 2016: 6-7.
• MEDARIĆ, I., MUŠIČ, B., SEKELJ IVANČAN, T., Geophysical and Archaeological research on Late Roman Iron-smelting site at Virje (Croatia), poster: 22nd Annual Meeting of the European Association of Archaeologists, Vilnius, Lithuania, 30th August - 4th September, 2016.
• SEKELJ IVANČAN, T., The smelting of iron ore throughout different historical periods – Virje: a case study, poster: Annual Meeting of the European Association of Archaeologists, Glasgow, 2.-5. September 2015.
• SEKELJ IVANČAN, T., MUŠIČ, B., Geofizička i arheološka istraživanja na nalazištu Virje – talioničkoj radionici iz vremena kasne antike i ranog srednjeg vijeka, 3. međunarodni znanstveni skup «Dani Stjepana Gunjače. Hrvatska srednjovjekovna povijesno arheološka baština. Međunarodne teme, Split, 22. – 24. listopada 2013.g., Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Sažeci predavanja, 11-12.; Starohrvatska prosvjeta III. ser.- sv. 41, Split 2014, 177-184.
• MUŠIČ, B., SEKELJ IVANČAN, T., MEDARIČ, I., MORI, M., Geofizikalne in arheološke raziskave metalurške delavnice na Sušinah v Virju (Hrvatska), Arheologija v letu 2013, dediščina za javnost, Zbornik povzetkov, Strokovno srečanje Slovenskega arheološkega društva, Ljubljana, 6.-7. ožujka 2014.g., (ur. Matija Črešnar, Bijan Djurić, Petra Stipančić), 42.
• SEKELJ IVANČAN, T., Pregled dosadašnjih arheoloških istraživanja na lokalitetu Virje – Volarski breg/Sušine, Podravski zbornik 40, Koprivnica 2014: 158-166.
• SEKELJ IVANČAN, T., Virje – Volarski breg, rani srednji vijek, 8.-9. st. Naselje i talionička djelatnost, u: Katalog izložbe, Robert Čimin, Zaštitna arheologija višeslojnih nalazišta Virje – Volarski breg (2008., 2010) i Delovi – Grede 1 (1982.), Koprivnica 2011, 18-21.
• SEKELJ IVANČAN, T., Arheološka istraživanja ranosrednjovjekovne radionice za preradu željezne rudače na lokalitetu Virje- Volarski breg, Anali Instituta za arheologiju V, Zagreb 2009, 65-70.
• SEKELJ IVANČAN, T., Talionička djelatnost u okolici Molva u ranom srednjem vijeku, Zbornik radova sa znanstvenog skupa Molve – ljudi, selo i okoliš u dugom trajanju (1658.-2008.) u povodu 350-te obljetnice osnivanja današnjeg sela Molve, Molve 2010, 30-45.