Torčec – Gradić

Naselje, grad, županija: Torčec, Koprivnica, Koprivničko-križevačka županija

Vrsta lokaliteta: nizinsko srednjovjekovno gradište

Razdoblje: brončano doba, razvijeni i kasni srednji vijek

Vrsta istraživanja: probno, sustavno

Nositelj istraživanja: Institut za arheologiju (2002. i 2003.) u suradnji s Muzejom grada Koprivnice (2002.)

Voditelji istraživanja: dr. sc. Tajana Sekelj Ivančan (2002. i 2003.)

Srednjovjekovno nizinsko gradište s opkopom koji se punio vodom i bedemom istaknutih uglova, Gradić ili Turski brijeg, smješteno je sjeverno od mjesta Torčec kraj Koprivnice, u blizini sutoka okolnih potoka, pritoka rijeke Drave.

Arheološkim istraživanjima razlučeno je više faza ovog lokaliteta, od kojih je, osim skromne brončanodobne faze, najznačajnija treća faza – izgradnja i oblikovanje gradišta u razdoblju poslije 1260. god. Oko središnjeg uzvišenja prokopan je jarak i nasipavanjem više slojeva zemlje oblikovao se bedem. Potom se pristupilo učvršćivanju relativno niskoga središnjeg uzvišenja postavljanjem koso uz njegovu padinu niza kvadratno obrađenih drvenih hrastovih kosnika. Prigodom gradnje na te je kosnike bila nanesena veća količina drveta i namjerno zapaljena radi učvršćivanja padine središnjeg uzvišenja i sprečavanja njegovog urušavanja. Nešto podalje, istočnije u jarku, pronađene su okomito ubodene i pri dnu zašiljene hrastove grede, gusto pobodene jedna do druge, koje su služile kao dodatna obrana središnjeg uzvišenja. Na središnjem uzvišenju prepoznate su naznake postojanja drvene kule. Tijekom ove faze podignut je i unutarnji zemljani bedem kod kojeg su u njegovoj osnovici postavljene gusto okomito položene oblice s mjestimično isprepletenim i vodoravno položenim drvetom.

Sljedeći jasno prepoznatljiv horizont lokaliteta pripada razdoblju od kraja 14. do prve polovice 16. st. (četvrta faza). U tom vremenu zatrpava se unutrašnji jarak i bedem i proširuje se površina središnjeg uzvišenja, a bedem povisuje. Na istočnoj strani gradišta, u nizu pravilno raspoređenih drvenih hrastovih stupova, prepoznati su dijelovi nosive konstrukcije mosta kojim se preko jarka prilazilo središnjem uzvišenju (C14 analiza: kraj 14. i poč. 15. st.).

Kasnosrednjovjekovni horizont života na gradištu je uništen novovjekovnim intervencijama u drugoj polovici 15. st. ili početkom 16. st., kada se pristupilo poravnavanju čitavog terena te su kasnosrednjovjekovni nalazi uglavnom dospjeli u zasip obrambenog jarka.

Literatura:

• Čufar, K., Sekelj Ivančan, T., Grabner, M. 2008, Dendrokronološko datiranje drva s lokaliteta Torčec – Gradić u sjevernoj Hrvatskoj (The dendrochronological dating of wood from the site of Torčec – Gradić in Northern Croatia, Podravina, Časopis za multidisciplinarna istraživanja, vol. VII, br. 13:30-40, Koprivnica.
• Sekelj Ivančan, T. 2010, Podravina u ranom srednjem vijeku, Rezultati arheoloških istraživanja ranosrednjovjekovnih nalazišta u Torčecu, Monographiae Instituti archaeologici 2, Zagreb.
• Sekelj Ivančan, T., Tkalčec, T. 2004, Arheološko nalazište Torčec – Gradić, Podravina, Časopis za multidisciplinarna istraživanja, vol. III, br. 6:71-106, Koprivnica.
• Sekelj Ivančan, T., Tkalčec, T. 2007, The Earth and Wood Fortification in the Podravina Region (Croatia) and its Relationship to the Settlement and Cemetery, Ruralia VI, Arts and Crafts in Medieval Rural Environment (22nd – 29th September 2005, Sentendre-Dobogókö, Hungary, Turnhout, 39-51.
• Sekelj Ivančan, T., Tkalčec, T., Šiljeg, B. 2003, Rezultati analize ranosrednjovjekovnih nalaza i nalazišta u okolici Torčeca, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, vol. 20, 113-130.