Suhopolje – Kliškovac

Naselje, grad, županija: Suhopolje, Virovitičko-podravska županija

Vrsta lokaliteta: groblje, crkva

Razdoblje: srednji vijek

Vrsta istraživanja: sustavno

Nositelj istraživanja: Institut za arheologiju

Voditelji istraživanja: prof. dr. sc. Željko Tomičić (2005.-2009.)

Značenje toponima je u tome što oni čuvaju i donose važne obavijesti o položaju što označavaju, a tako je i u slučaju toponima Kliškovac koji je dao naslutiti postojanje crkve i naselja. U arheološkim istraživanjima pronađeno je groblje datirano od 11. do kraja 15. i crkva iz 15. stoljeća te je postavljeno pitanje kojem je naselju to groblje pripadalo, kako se ono zvalo i kome je posvećena crkva pronađena prilikom iskopavanja.

Tijekom istraživanja ispod humusa otkriveni su slojevi 16. i 17. stoljeća, kao i jedan poluukopani objekt s ognjištem iz 16. stoljeća. Ispod njih definirano je 145 grobova svrstanih u tri horizonta. Najstariji, horizont I datiran je od početka 11. stoljeća do 1250., a pripadaju mu grobovi u kojima je pronađen nakit s obilježjima bjelobrdske kulture. U srednjem horizontu II, datiranom od 1250. do 1400. takvog nakita nema. I. i II. horizont stariji su od crkve, odnosno crkva je presjekla većinu grobova tih horizonata. Najmlađi, horizont III pripada 15. stoljeću i istodoban je crkvi koja je podignuta početkom 15. stoljeća. Stratigrafskim odnosima i brojnim radiokarbonskim analizama utvrđeno je kako je pokopavanje na istraženom dijelu groblja prestalo krajem 15. stoljeća.

Crkva je podignuta početkom 15. stoljeća i korištena je tijekom cijelog 15. stoljeća; imala je gotička stilska obilježja, što je vidljivo iz kamene plastike, a imala je i barem djelomično bijelu žbuku s crvenim slikanjem. Istraživanja su pokazala da je stradala u požaru, nakon čega je djelomično razgrađena. Njezino se razaranje vjerojatno dogodilo nakon sredine 16. stoljeća. Pojave uočene na ostacima ljudskih kostiju pokazuju nisku razinu higijenskih uvjeta i oralne higijene te nekvalitetnu ishranu i prisutnost anemije i zaraznih bolesti, kao i međuljudskog nasilja. Ipak, neki su posjedovali nakit i pokopani su s novcem, što nam govori kako je dio stanovnika imao viši društveni i imovinski status. Da nije riječ o beznačajnom, malom selu sa siromašnom crkvom, govori i ne baš čest nalaz brončanog okova za korice knjige izvrsne izrade iz 15. stoljeća.

Istraživanja su okončana 2009., a rezultati su predstavljeni znanstvenoj i široj javnosti monografski, znanstvenim člancima i izložbama.

Literatura:

Galerija

Istraživanja 2008. godine (snimila: K. Jelinčić)
Prsten iz groba 80 (snimio: D. Doračić)
Karika sa S-petljom iz groba 91 (snimio: H. Jambrek)
Ova web-stranica rabi “kolačiće” kako bi vam pružila čim bolje iskustvo pregleda našeg sadržaja… Prihvaćam.