Poljana Križevačka 1

Naselje, grad, županija: Poljana Križevačka, Križevci, Koprivničko-križevačka

Vrsta lokaliteta: naselje

Razdoblje: bakreno doba, rano brončano doba, kasno brončano doba, mlađe željezno doba, antika, kasni srednji vijek

Vrsta istraživanja: zaštitno

Nositelj istraživanja: Institut za arheologiju

Voditelji istraživanja: dr. sc. Marko Dizdar (2011.-2012.)

U zaštitnim istraživanjima nalazišta AN 4 Poljana Križevačka 1, na trasi auto-ceste A12, otkriveni su ostaci prapovijesnog, antičkog i srednjovjekovnog naselja. Nalazište je položeno na blagom, ovalnom uzvišenju smještenom u dolini Glogovnice, na jugozapadnom rubu naselja Poljana Križevačka.

U zaštitnim istraživanjima obuhvaćena je površina od 36.152 m2. Otkriveni su ostaci naselja iz više razdoblja prapovijesti – bakrenog doba (lasinjska kultura), ranog (vinkovačka kultura) i kasnog brončanog doba (mlađa faza kulture polja sa žarama), mlađeg željeznog doba (latenska kultura), zatim iz antike te kasnog srednjeg vijeka. Intenzitet naseljavanja tijekom svih razdoblja svjedoči o izuzetno povoljnom položaju smještenom na komunikaciji kojom se ostvarivala povezanost gornje Posavine s križevačko-koprivničkim područjem i gornjom Podravinom. Posebno su značajni podaci o infrastrukturi naselja iz svakog pojedinog razdoblja.

Infrastrukturi naselja lasinjske kulture pripadaju ukopi zemunica i jama u kojima su otkriveni ulomci lonaca i zdjela, zatim vrčevi te žlice. Na središnjem dijelu uzvišenja izdvojeni su objekti vinkovačke kulture u čijim su zapunama pronađeni lonci zaobljenog tijela i niskog cilindričnog ili stožastog vrata, zatim zdjele zaobljenog tijela i koso postavljenog ruba kao i vrčevi kuglastog tijela i cilindričnog vata. Pronađeno je i nekoliko jama koje pripadaju razdoblju kasnog brončanog doba u čijim su zapunama pronađeni ulomci lonaca bikoničnog tijela i vodoravno ili koso izvučenog ruba, zatim zdjele zaobljenog tijela i koso kaneliranog ruba te šalice zaobljenog tijela s visokom ručkom. Prema analizi keramičkih oblika, naselje se može datirati u Ha B stupanj, odnosno može se pripisati mlađoj fazi kulture polja sa žarama – grupi Velika Gorica. Jedno od najintenzivnijih naseljavanja zbilo se tijekom mlađega željeznog doba. Radi se o karakterističnom nizinskom naselju čija infrastruktura uključuje ostatke kuća i spremišta od kojih su preostali ukopi rupa za stupove kao i brojne jame te kanale koji vjerojatno predstavljaju granice okućnica ili dvorišta. Pronađeni su ulomci posuda izrađenih na lončarskom kolu, ali i oni koji su modelirani rukom koji naselje datiraju u kasni laten. Naselje se kontinuirano nastavlja i u ranorimsko vrijeme, budući da su se sačuvali isti tipovi objekata i dio keramičke ostavštine. Znatan broj objekata pripada ostacima naselja iz kasnog srednjeg vijeka. Među pokretnim nalazima izdvajaju se ulomci keramičkih posuda, zatim grijači, kao i ulomci željeznih predmeta. Naselje se može datirati od 13. do 15. st. U pisanim izvorima naselje Poljana spominje se 1267. godine čiji su vlasnici bili iz obitelji Brodarić.

Literatura:

Galerija

pogled na središnji dio nalazišta
jama lasinjske kulture
jama lasinjske kulture
Ova web-stranica rabi “kolačiće” kako bi vam pružila čim bolje iskustvo pregleda našeg sadržaja… Prihvaćam.