HLEBINE – VELIKE HLEBINE

Naselje, grad, županija: Hlebine, Hlebibne, Koprivničko-križevačka županija

Vrsta lokaliteta: naselje, talionička radionica

Razdoblje: prapovijest – kasno brončano doba, kasna antika, rani/razvijeni srednji vijek

Vrsta istraživanja: geofizička i arheološka

Nositelj istraživanja: Institut za arheologiju (2016)

Voditelji istraživanja: dr. sc. Tajana Sekelj Ivančan

Arheološko nalazište Hlebine – Velike Hlebine nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji, oko 1,5 km istočno od današnjeg naselja Hlebina, uz cestu koja vodi prema Gabajevoj Gredi. Velike Hlebine čini izdužena uzvisina smjera S-J dužine oko 550 m, širine oko 300 m, s najvišom kotom od 124 m, u inače iznimno ravničarskom prostoru dravske nizine. Istočnije od tog položaja teren je znatno niži i predstavlja stari meandar rijeke Drave, tako da je ovaj blagi brežuljak bio pogodan za stalni boravak stanovništva.

U okolici Hlebina do 1990. g. u arheološkoj su literaturi bila poznata tek dva arheološka lokaliteta: Svetinjski Breg i Dlakovice. Nekoliko godina poslije, zahvaljujući terenskim pregledima pok. Miralema Alečkovića, mještanina Hlebina, registrirano je još nekoliko položaja, svi smješteni na blagim uzvisinama uokolo mjesta. Između pet novih lokaliteta spominje se i položaj Velike Hlebine na kojem su po površini tijekom 1994. g. pronalaženi ulomci prapovijesne - kasnobrončanodobne, antičke i srednjovjekovne keramike, ali i velika količina troske, kao i drugi pokazatelji koji se mogu vezati uz taljenje metala (željezna ruda), primjerice ulomci keramičkih sapnica.

Blago uzvišenje Velike Hlebine obradiva je površina u veličini od oko 14 ha na kojoj se oranice protežu smjerom I-Z i nalaze se u privatnom vlasništvu više obitelji iz mjesta Hlebine i okolnih naselja. Zbog ugroženosti samog nalazišta čiji ostaci se nalaze veoma plitko ispod površine intenzivno obrađivanih oranica, bilo je potrebno provesti preventivnu zaštitu lokaliteta te izvršiti zaštitna arheološko-konzervatorska istraživanja.

Kako se nalazište, prema uočenim površinskim nalazima, rasprostire na velikoj površini, sama istraživanja u 2016. godini bila su podijeljena u dvije etape. Prva etapa podrazumijevala je provedbu geofizičkih istraživanja na površini od 10.000 m² od strane kolega iz firme Gearh d.o.o. iz Maribora, Republika Slovenija, u kojima se pokušalo locirati objekte s jakim termoremanentnim tipom magnetizacije, svojstvenim arheološkim ostacima koji su pretrpjeli promjene pri upotrebi visokih temperatura. Osim toga provedena su i mjerenja magnetskog susceptibiliteta gornjeg sloja zemljišta radi utvrđivanja kontaminacije zemljišta mineralima željeza kao rezultat srednjovjekovne (ili još i starije) metalurgije te su svojim rezultatima nadopunjavali magnetometar. Na temelju rezultata ovih neinvazivnih istraživanja provedenih na većem prostoru, odabrana je površina od 206,87 m2 (Sonda-1) na kojoj su provedena zaštitna arheološka iskopavanja.

Poduzetim arheološkim istraživanjima u 2016. g. pronađeni su ostaci radionice za primarnu obradu željeza s talioničkim pećima in situ, s okolnim arheološkim tvorevinama zatrpanim otpadom iz radionice, no primarna im je funkcija mogla biti primjerice za eksploataciju rude. Istraženi su ostaci dviju pećica u kojima je prepoznata zadnja faza taljenja željezne rude u vidu in situ položene zgure u ložištu i kanaliću, kojim je zgura dok je još bila vruća otjecala iz ložišta. Štoviše, dokumentirana je terenska situacija koja ukazuje da se radi o jednoj sigurnoj i drugoj vjerojatnoj superpoziciji kod dva para pećica tipa jamskih peći „na istek“.

To je, uz nalazište Virje, drugi takav lokalitet u Podravini, ali i na širem prostoru sjeverne Hrvatske, te s obzirom da su talioničke peći pronađene in situ velika rijetkost, od iznimnog su značaja i za širu europsku znanstvenu i stručnu zajednicu.

Literatura:

  • Sekelj Ivančan, T., 2001, Early Medieval Pottery in Northern Croatia. Typological and chronological pottery analyses as indicators of the settlement of the territory between the rivers Drava and Sava from the 10th to the 13th centuries AD, BAR International Series 914, Oxford, 22, 101-102, Map 12, Fig. 48.-49.
  • Sekelj Ivančan, T., 2016, Predindustrijska obrada željeza: pokazatelji talioničke djelatnosti na primjeru arheoloških nalazišta u Podravini, Podravina, Časopis za multidisciplinarna istraživanja, Vol. XV, br. 29, Koprivnica, 118-125.
Talionička peć tijekom istraživanja (snimak: T. Sekelj Ivančan)

Talionička peć tijekom istraživanja (snimak: T. Sekelj Ivančan)

Ova web-stranica rabi “kolačiće” kako bi vam pružila čim bolje iskustvo pregleda našeg sadržaja… Prihvaćam.