Dolina

Naselje, grad, županija: Dolina, Vrbje, Brodsko-posavska

Vrsta lokaliteta: naselje, ravno paljevinsko groblje i groblje pod tumulima

Razdoblje: kasno brončano doba i početak željeznog doba, kultura polja sa žarama, grupa Donja Dolina-Sanski most

Vrsta istraživanja: sustavno – terenski pregled, arheološka iskopavanja

Nositelj istraživanja: Institut za arheologiju u suradnji sa Gradskim muzejom Nova Gradiška

Voditelji istraživanja: dr. sc. Daria Ložnjak Dizdar, Marija Mihaljević (2009., 2010., 2012. i 2015.)

Dolina – Glavičice je groblje pod tumulima koje se nalazi uz Savu. Današnje mjesto Dolina nalazi se na lijevoj obali Save gotovo nasuprot lokaliteta Donja Dolina na desnoj obali koji je bio važno središte i riječni prijelaz u razdoblju željeznog doba. Najveći dio slučajnih nalaza potječe iz iskopa zemlje za obnovu savskog nasipa (tzv. pozajmišta) koja se nalaze na nekoliko položaja zapadno od Doline. Slučajni nalazi i tumuli, vidljivi i danas u pejzažu (položaj Glavičice), bili su poticaj za probna istraživanja.

U pet kampanja (2009., 2010., 2012.-2014.) provedena su arheološka istraživanja na lokalitetu Dolina-Glavičice u suradnji Instituta za arheologiju i Gradskog muzeja Nova Gradiška. Istraživanja (2009., 2010.) financirana su od strane projekta Razvoj i mobilnost protopovijesnih zajednica na tlu kontinentalne Hrvatske MZOŠ-a i od strane Gradskog muzej Nova Gradiška, a 2012. i 2013. od Ministarstva kulture i MZOŠ-a. Dosad je istraženo pet tumula i jedan razoren ravni grob. Radi se o grobovima pojedinaca s početka željeznog doba s kombinacijom uvriježenog paljevinskog načina pokopavanja na ovom prostoru kombiniranog s novom halštatskom modom pokopa pod tumulom.

Prema nalazima u tumulima može se zaključiti kako su pod jednim tumulom pokopane 1 ili 2 osobe u zasebnim grobovima. Spaljene kosti i ostaci nošnje u kojoj je pokojnik spaljen bile su položene u urni ili vreći od organskog materijala. Paljevinski način pokopa svjedoči o tradicijama kulture polja sa žarama. Nalazi nošnje u grobovima svjedoče o položaju Doline na sjecištu važnih prometnica koje su vodile kroz južnu Panoniju na početku željeznog doba i o zajednici koja je komunicirala s istovremenicima u susjedstvu i šire. Uz dijelove nošnje koji ukazuju na širu povezanost i lokalne izričaje u keramici, može se zaključiti kako su pripadnici zajednice koja je živjela početkom željeznog doba u Dolini bili otvoreni novinama (npr. ideja tumula) koje su primjenjivali u svakodnevnom životu na svoj način (pokop s dva paljevinska groba sa zasebnim nasipima u jednom tumulu).

Istočno od tumula, na položaju Babine grede, na blago povišenoj gredi u dužini od gotovo 1 km, nalazi se istovremeno naselje, što otvara mogućnost proučavanja odnosa naselja i groblja zajednice koja je živjela uz Savu u prvim stoljećima posljednjeg tisućljeća prije Krista. Naselje je istraživano 2015. pri čemu su otkriveni podnice kuće i nekoliko horizonata kasnobrončanodobnog naseljavanja. Istraživanja u Dolini doprinijela su definiranju materijalne i duhovne kulture zajednica koje su živjele na prostoru srednje Posavine na kraju kasnog brončanog i početkom starijeg željeznog doba kao i odnosu prema definiranoj željeznodobnog grupi Donja Dolina-Sanski Most.

Literatura:

• Ložnjak Dizdar, D. 2013, Cremation burials in Northern Croatia 1300-750 BC, Brandbestattungen von der mittleren Donau bis zu Ägäis zwischen 1300 und 750 v. Chr., Lochner, M., Ruppenstein, F. (ur.), Wien, 99-117.
• Ložnjak Dizdar, D., Mihaljević M., 2014, Dolina – Glavičice, istraživanje 2013., Annales Instituti archaeologici, X, 95-98.
• Ložnjak Dizdar, D., Gavranović M., 2014, Across the River.The Cemetery in Dolina and New Aspects of the Late Urnfield Culture in Croatian Posavina and Northern Bosnia, Archaeologia Austriaca 97-98, 13-32.
• Mihaljević, M., Ložnjak Dizdar, D., 2015, Dolina na Savi. Život uz rijeku na kraju kasnog brončanog doba, Nova Gradiška, katalog izložbe