Crkva Svetog Lovre u Crkvarima

Naselje, grad, županija: Crkvari, Orahovica,Virovitičko-podravska

Vrsta lokaliteta: crkva, groblje, gradište

Razdoblje: rani, razvijeni i kasni srednji vijek, novi vijek

Vrsta istraživanja: sustavno, zaštitno

Nositelj istraživanja: Institut za arheologiju u suradnji s Gradom Orahovicom

Voditelji istraživanja: prof. dr. sc. Željko Tomičić (2003.-2004.), dr. sc. Tatjana Tkalčec (2005.-2013.)

Na izdvojenom koničnom brežuljku, okruženom dubokim obrambenim jarkom, s kojeg se pruža zoran pogled na okolne nizine, stoji danas mala kapela Svetoga Lovre. Njena u osnovi gotička, kasnije barokizirana arhitektura, a posebice indikativni toponim sela Crkvara, potakli su zanimanje stručnjaka raznih struka. Kontinuitet pokopavanja na lokalitetu slijedi od 11. pa sve do 18. stoljeća. Istraženo je 555 grobova te mnoštvo kosturnica i grobnih cjelina poremećenih mlađim pokopima. Razlučena su četiri osnovna horizonta pokopavanja: novovjekovni (druga polovica 16. do 18. st.) s velikom zastupljenošću pokopa male djece, dojenčadi i novorođenčadi, potom mlađa faza kasnosrednjovjekovnih grobova 15. i početka 16. stoljeća, zatim starija faza kasnosrednjovjekovnih grobova (13.-14. st.) te ranosrednjovjekovni grobovi i grobovi razvijenog srednjeg vijeka (11.-13. st.). Istraživanja su pružila izuzetne podatke o običajima pokopavanja, o nošnji, o zdravstvenom stanju, traumama i bolestima stanovništva koje se na tome položaju pokopavalo tijekom nekoliko stoljeća srednjovjekovlja i novoga vijeka.

            U Crkvarima je bio važan sakralni kompleks koji je nastao na temeljima ranosrednjovjekovnog groblja na redove iz 11. st., te je iz kasnoromaničkog, vjerojatno manjeg sakralnog objekta prerastao u ranogotičku jednobrodnu dvoransku crkvu, koja je pak na vrhuncu svoje graditeljske faze proširena u veliku trobrodnu gotičku crkvu sa snažnim zvonikom na zapadnom pročelju, okruženu drvenom palisadom i dubokim obrambenim jarkom. Na samom izmaku kasnog srednjeg vijeka i početku ranog novog vijeka crkva je, čini se uslijed turskih pustošenja, izgubila svoj značaj te je preinačena u mali kasnogotički objekt kojemu je na sjevernoj strani dodana sakristija. Crkva s grobljem je krajem kasnog srednjeg i početnom novog vijeka okružena i kamenom ogradom. U 18. stoljeću kasnogotička crkva se iznova malo proširuje te objekt poprima oblik manje kapele, kakva je očuvana i do današnjih dana. Gotičku građevinu s njenih nekoliko graditeljskih faza čini se možemo vezati i uz aktivnosti Nikole Konta Orahovičkog (Iločkog) i daljnjih članova velikaške obitelji Iločkih, Nikole i njegova sina Lovre, koji su svoje rezidencije imali na nedalekome burgu Ružici gradu. To nam potvrđuju i nalazi novca Nikole Iločkoga, kao i profilacije kamenih i opečnih okvira vrata i prozora, pronađene u arheološkim slojevima ruševina crkvarske trobrodne gotičke crkve.

Literatura:

Galerija

Tlocrt istražene arhitekture
Crkvari-crkva sv. Lovre
Sjeverna sakristija
Bula pape Kaliksta III.
Ova web-stranica rabi “kolačiće” kako bi vam pružila čim bolje iskustvo pregleda našeg sadržaja… Prihvaćam.