Što je ARHINDOKS i koji su njegovi zadaci?
ARHINDOKS (ARHeološko INformacijsko DOKumentacijsko Središte) je odjel za znanstvenu arheološku dokumentaciju u kojem se prikuplja, obrađuje, digitalizira i pohranjuje sva arheološka te srodna dokumentacija prikupljena tijekom arheoloških istraživanja, kongresa, ekskurzija. Također, vodi se evidencija arheološke dokumentacije, ulaska novog gradiva te posudba, umnažanje i kopiranje gradiva.
Osim spomenutih aktivnosti ARHINDOKS je aktivno uključen u stvaranje nove arheološke dokumentacije sudjelujući u tekućim arheološkim istraživanjima Instituta, kao i njezine pripreme za objavljivanje.
U suradnji s ravnateljem Instituta, glavnim urednikom i nakladništvom, u ARHINDOKS-u se uređuje godišnjak Instituta za arheologiju: Annales Instituti Archaeologici.
Dokumentacija i dokumentaristi kroz povijest Instituta za arheologiju
Statutom Instituta za arheologiju ustrojen je današnji ARHINDOKS. Idejni začetnik ARHINDOKS-a je prof. dr. sc. Ž. Tomičić, dugogodišnji ravnatelj Instituta za arheologiju.
Tijekom desetljeća djelovanja Instituta, na dokumentaciji je radio veliki broj djelatnika Instituta, na radnim mjestima stručnih suradnika i asistenata, od kojih bi istaknuli imena slijedećih kolegica i kolega: Aleksandra Faber, Ivančica Pavišić, Rajka Makjanić, Marija Buzov, Tajana Sekelj Ivančan, Tatjana Tkalčec, Saša Kovačević, Darija Ložnjak Dizdar, Kristina Jelinčić Vučković, Kristina Turkalj, Gordana Mahović, Maja Bunčić, Mirela Pavličić, Iva Kostešić i Nera Šegvić.
Veliki dio starije arheološke dokumentacije izradila je Aleksandra Faber, koja je vodila i evidenciju i upis dokumentacije u inventar. Razvojem tehnologije, poslovi dokumentacije postaju sve složeniji i opsežniji, a značaj dobro vođene, temeljite i sveobuhvatne dokumentacije je sve veći. Veliki pomaci u tehnikama iskopavanja, dokumentiranja osjećaju se od 1998., a od 2004. intenzivno se radi na digitalizaciji starije arheološke građe te je provedena njezina revizija kako bi se utvrdilo postojeće stanje. Osim digitalizacije same građe, izrađena je digitalna baza u koju su prepisani podaci iz prvotne inventurne knjige dokumentacijske građe te su dodani brojni novi podaci. Unutar današnjeg ARHINDOKS-a i njegovim sudjelovanjem na arheološkim istraživanjima studenti i mlađi kolege stječu znanja o dokumentiranju i obradi dokumentacije u fazama koje slijede nakon arheološkog istraživanja, pridonoseći stvaranju sve višeg standarda u dokumentiranju hrvatske arheologije.
U ARHINDOKS-u se čuva dokumentacija stvarana i prikupljana od osnutka Instituta, 26. siječnja 1961.
Dokumentacijska građa organizirana je u nekoliko zbirki.
- FOTOTEKA najvećim dijelom sadrži fotografije s arheoloških istraživanja. Osim njih čuvaju se i fotografije s predavanja, kongresa, ekskurzija i dodjela nagrada. Oko 90% fototeke je digitalizirano.
- AEROFOTOTEKA. U aerofototeci čuvaju se fotografije pribavljene za potrebe znanstvenog rada djelatnika Instituta za arheologiju. Institut nije njihov autor zbog čega nije moguće njihovo umnožavanje.
- PLANOTEKA. U planoteci Instituta čuva se u najvećem broju nacrtna arheološka dokumentacija s arheoloških istraživanja koje je proveo Institut za arheologiju. U manjoj mjeri tu se čuvaju i crteži arheoloških spomenika i predmeta izrađenih za potrebe znanstvenog rada i objavljivanja. Oko 30% planoteke je digitalizirano. Nedigitalizirani dio je u postupku digitalizacije.
- ZBIRKA TOPOGRAFSKIH KARTI. Za potrebe arheoloških istraživanja Institut je od Državne geodetske uprave nabavljao topografske karte različitih mjerila. Kao i u slučaju zračnih fotografija, Institut nije autor karti koje čine dio ove zbirke i njihovo umnožavanje nije moguće.
- DIJATEKA. Kako bi dokumentacija bila što potpunija, a rezultati istraživanja dokumentirani na što raznovrsniji način, pri istraživanjima su se koristili, a u nekim slučajevima još uvijek se koriste, i dijapozitivi. Institut čuva dijateku – zbirku dijapozitiva s arheoloških istraživanja.
- RUKOPISI (dnevnici i ostala dokumentacija nastala tijekom istraživačkog rada). Tijekom arheoloških istraživanja nastaje raznovrsna arheološka dokumentacija. U ovu zbirku ubrajamo dnevnike koji su nezaobilazan dokument svakog istraživanja te pisane i digitalne baze u kojima se opisuje tijek istraživanja, stratigrafski odnosi, sva zapažanja do kojih se došlo tijekom istraživanja kao i napomene na koje treba obratiti pažnju nakon završetka istraživanja.
- VIDEOTEKA. Arheološka istraživanja mogu se dokumentirati i videozapisima. Ukoliko je to bilo ostvarivo na istraživanjima, ona su zabilježena i na ovaj način.
- 8. ZBIRKA IZVJEŠĆA S ISKOPAVANJA I REKOGNOSCIRANJA. Prema pravilniku o arheološkim iskopavanjima voditelj je dužan nakon provedenog arheološkog istraživanja Ministarstvu kulture dostaviti pisano izvješće. Kopije tih izvješća čuvaju se u ovoj zbirci.
Kod arhiviranja građe u pojedinu zbirku, poštuju se izvorne cjeline kao što su projekti/lokaliteti/istraživanja unutar kojih je nastala građa. Na taj način unutar pojedinih zbirki oblikovane su manje cjeline. Kod upisa građe u evidenciju nastoji se popisati što više podataka: lokalitet, opis, tehnički podaci, autor, oznake iz stare evidencije, godina nastajanja građe, stupanj sređenosti, digitalna obrada, autor unosa, voditelj istraživanja, ključne riječi... Veći broj podataka omogućuje bolju pretraživost, preglednost i dostupnost. U postupku je i modernizacija postojeće evidencije i stvaranje nove baze podataka koja bi trebala biti lakša za upotrebu korisnicima.
Dostupnost podataka
Za vanjske korisnike dostupan je dio dokumentacije koji se čuva u ARHINDOKS-u, a odnosi se na starija arheološka istraživanja osim na one zbirke i cjeline kada Institut za arheologiju nije nositelj autorskih prava. Ovdje smo vam pripremili popise iz fototeke, planoteke i fototeke lokaliteta Danilo koji su dostupni na uvid te izradu digitalnih kopija. Također smo pripremili i zahtjev za uvid u građu koji nam možete poslati e-mailom, poštom ili donijeti osobno. Za vaše upite smo na raspolaganju.
Djelatnice ARHINDOKS-a Instituta za arheologiju
viša stručna suradnica – voditeljica ARHINDOKS-a: dr. sc. Kristina Jelinčić Vučković
viša stručna suradnica: Kristina Turkalj, dipl. arheol.